Problem preletača: Što stranke ne paze koga stavljaju na listu
Bilo bi dobro da članovi napuštaju stranke zbog nezadovoljstva što se ne poštuje program ili volja građana. Bojim se da se ipak najčešće radi o ličnim interesima“
Uvođenje zakonskog modela prema kojem bi se raspisivanjem vanrednih izbora rješavali slučajevi političkih preletača nije u skladu sa Ustavom, koji poslanicima i odbornicima garantuje pravo da slobodno raspolažu svojim mandatom.
Ukoliko takvo rješenje, ipak, bude uvršteno u izborni zakon, partije bi dobile moćno oružje za kontrolu svojih poslanika i odbornika.
To je mišljenje dijela pravnih stručnjaka, koji smatraju da partije treba da rješavaju pitanje političkih preletača boljom stranačkom organizacijom, a ne strogim zakonskim rješenjima koja krše Ustav.
Pokret za promjene ranije je najavio da će na izborni zakon predložiti amandman kojim je predviđeno da se, nakon što odbornici iz jedne pređu u drugu stranku, radi formiranja parlamentarne većine, odmah raspisuju vanredni izbori.
Partije bi dobile moćno oružje za kontrolu svojih poslanika i odbornika
U Pokretu smatraju da bi tim rješenjem, kojem su načelnu podršku najavile ostale opozicione stranke ali i vladajuća Socijaldemokratska partija (SDP), bio riješen problem političke korupcije, gdje se strukture izvršne vlasti na lokalnom nivou, formiraju suprotno izbornoj volji građana.
Glasači ne znaju za koga glasaju
Profesor prava Đorđe Blažić smatra da takvim rješenjem stranke nastavljaju sa kontrolisanjem svojih članova u skupštinskim klupama.
Na taj način, smatra on, u Crnoj Gori se održava partiokratski režim u kojem birači glasaju za stranke, a ne političke kandidate.
„Partije hoće da disciplinuju svoje ljude, iako odbornici i poslanici imaju ustavno pravo da raspolažu svojim mandatom. Oni imaju pravo slobodnog mandata i tu je kraj priče ustavno-pravno.
Oni će sami da odlučuju šta će i kako će da glasaju. Pošto su napravili ovakav izborni sistem da bi zaštitili političke stranke, sada bi i to da mijenjaju na štetu Ustava“, upozorio je on.
Partije hoće da disciplinuju svoje ljude, iako odbornici i poslanici imaju ustavno pravo da raspolažu svojim mandatom
Blažić smatra da su sve stranke na crnogorskoj sceni složne da se zadrži rješenje prema kojem birači na izborima glasaju za stranke, nakon čega one određuju svoje predstavnike u parlamentu.
Na taj način, smatra on, građani gube vezu sa političarima i nijesu svjesni za koga glasaju.
Tako je došlo do problema izbornog zakona
Upravo zbog toga, prema Blažićevim riječima, partije imaju širok manevarski prostor da uticajem na poslanike koče odluke u Skupštini.
On je podsjetio da su praktični rezultati takve politike aktuelni problem sa usvajanjem izbornog zakona.
Poslanik koristi svoje pravo. Ako ima političke korupcije i zloupotreba, koje imaju elemente političkog dijela, one se moraju dokazati
Ukoliko poslanici odluče da glasaju drugačije, smatra on, oni ne krše izbornu volju građana nego volju partije.
Blažić ističe da u slučaju “iskakanja” poslanika ili odbornika ne treba raspuštati Skupštinu.
„Poslanik koristi svoje pravo. Ako ima političke korupcije i zloupotreba, koje imaju elemente političkog dijela, one se moraju dokazati“.
Korupcija nije strana
Da politička korupcija strankama u Crnoj Gori nije strana, prethodnih mjeseci su pokazali događaji u nekoliko crnogorskih gradova.
Prvi slučaj takozvanog "političkog preletača" bio je odbornik PzP-a u Skupštini opštine Andrijevica Uroš Čukić, koji je prelaskom u redove DPS-a doveo do smjene lokalne vlasti.
Medojević tvrdi da je Čukić za prelazak iz redova PzP-a u DPS dobio 30.000 eura i stan u Podgorici
Taj slučaj stigao je i do Vrhovnog državnog tužilaštva, koje je odredilo sprovođenje predistražnih radnji, kako bi se ispitali navodi lidera PzP-a o političkoj korupciji, odnosno tvrdnja da je Čukić za prelazak iz redova PzP-a u DPS dobio 30.000 eura i stan u Podgorici.
Na postojanje političke korupcije u Podgorici ukazao je i predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, koji je neposredno uoči sjednice Skupštine Glavnog grada, na kojoj se birao gradonačelnik Podgorice, kazao da će reizbor Miomira Mugoše biti "izazov za policiju i tužilaštvo da ispitaju da li je bilo skupštinske korupcije".
Ipak, uprkos protivljenju SDP-a, koalicionog partnera DPS-u u Podgorici, Mugoša je izabran glasovima prosrpskih odbornika Slaviše Guberinića (NS), Dragana Ostojića (DSS) i Bobana Vujačića.
Prelazi se iz ličnih nesuglasica
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Stanko Marić smatra da i pored pozivanja na volju građana, stranke ne brinu za birače.
On smatra da bi slučajeve “preletača” partije trebalo da riješe kvalitetnom unutrašnjom organizacijom.
Marić je upozorio da primoravanjem članova da se strogo drže partijskih načela, stranke građanima ne daju veliku mogućnost uticaja na društvene tokove.
Bilo bi dobro da članovi napuštaju stranke zbog nezadovoljstva što se ne poštuje program ili volja građana
„Svi su u okviru nekih svojih kanonskih i uskopartijskih interesa, a kada bi vodili računa o interesima građana, situacija bi bila mnogo drugačija. U opštinama gdje je dolazilo do promjene vlasti ništa se tu nije mijenjalo, a to samo potvrđuje da partijske elite ne vode računa o volji građana“, upozorio je Marić.
On je ocijenio da odlasci političara u suprotni tabor najčešće nemaju veze sa političkim razmimoilaženjima, već se radi o ličnim nesuglasicama.
„Bilo bi dobro da članovi napuštaju stranke zbog nezadovoljstva što se ne poštuje program ili volja građana. Bojim se da se ipak najčešće radi o ličnim interesima“, rekao je Marić.
( Samir Kajošević )