Pejović: Standard građana sve niži
Crna Gora nastavlja da nagomilava dug. Kredit od oko 59 miliona eura odobrila je Svjetska banka, a zajam će otplaćivati dvije decenije
Zabrinjava pad zarada i rast inflacije na polugodišnjem nivou, koji dodatno ugrožava nizak životni standard građana, ocijenio je član parlamentarnog Odbora za ekonomiju Zarija Pejović.
Poslanik Pokreta za promjene je upozorio da javna potrošnja Crne Gore nije održiva.
"Dug se povećava zabrinjavajućom dinamikom. Dalje zaduživanje će biti teže usljed detoracije rejtinga Sjedinjenih Američkih Država, dužničke krize javnih finansija pojedinih zemalja Evropske unije, pa je očekivana veća kamatna stopa kod eventualne nove emisije euroobveznica", ocijenio je Pejović u izjavi “Vijestima”.
Javni dug je do kraja juna porastao na 1,43 milijarde eura ili 45 odsto u odnosu na 37 odsto
Javni dug je do kraja juna porastao na 1,43 milijarde eura ili 45 odsto u odnosu na 37 odsto, koliko je njegovo učešće bilo u prošlogodišnjem bruto-domaćem proizvodu (BDP). Iz Vlade objašnjavaju da je do toga došlo “zbog emisije euroobveznica, koja je koršćena za otplatu duga i kapitalni budžet”. Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska imaju manji dug u odnosu na crnogorski, a samo je jači onaj koji je dostigla Vlada Albanije.
Crna Gora nastavlja da nagomilava dug. Kredit od oko 59 miliona eura odobrila je Svjetska banka, a zajam će otplaćivati dvije decenije, uključujući petogodišnji grejs period. Iz Vlade su najavili da će novac potrošiti do kraja godine i biće podrška državnom budžeta.
Potrebno smanjiti javnu potrošnju
Prihodi budžeta pali su u odnosu na isti period prošle godine, dok su rashodi rasli čak 5,3 odsto. Pad prihoda, kako je objašnjeno, uslovljen je rastom nenaplaćenih poreskih potraživanja, a rashodi su povećani zbog “većeg broja penzionera i penzijskih i socijalnih izdataka”.
Pejović je poručio da u Pokretu za promjene smatraju da će biti potrebno smanjivati javnu potrošnju.
Dolazi vrijeme za poravnanje političkih računa
"Ne radujemo se ovakvim, bolnim odlukama. Ali dolazi vrijeme za poravnanje političkih računa, lažnih predizbornih obećanja, gubitaka, siromaštva i u krajnjem odsustva političkog legitimiteta", naglasio je Pejović.
Prosječna zarada je, zaključno sa junom, bila jedan odsto niža u odnosu na isti period prošle godine. Inflacija u eurozoni se stabilizovala na 2,7 odsto poslije snažnog rasta do aprila. Nižu inflaciju od crnogorske od 3,5 odsto, zabilježenu u junu, imaju Bosna i Hercegovina i Hrvatska, dok su je “ušile” Srbija i Albanija. Izvršna vlast je saopštila da je kretanje cijena nafte izazvalo rast inflacije.
Region osjetljiv na eksterne nestabilnosti
U Vladinoj analizi ostvarenja ekonomske politike u prvom polugodištu, ukazuju da dužnička kriza pokazuje znake ubrzavanja i širenja s relativno malih ekonomija Grčke, Portugala i Irske na treću i četvrtu ekonomiju eurozone - Italiju i Španiju.
Domaćim stručnjacima je jasno da je uticaj jači kada loše faktore sa strane dočeka oslabljena crnogorska ekonomija
"Zemlje zahvaćene krizom se smatraju, s izuzetkom Irske, kao one koje imaju rigidno radno zakonodavstvo i zbog toga s velikim i opasnim zakašnjenjem mogu da reaguju na eksterne šokove. Tako socijalni nemiri i štrajkovi uvlače ove zemlje u dodatne nevolje i silaznu spiralu, koja vodi neodrživosti i rastu duga što investitori kažnjavaju rastom kamatnih stopa na zaduženje. Te zemlje imaju problema s konkurentnošću u odnosu na zemlje sjevera Evrope, što je kočnica jačanju izvoza i bržem rastu ovih ekonomija", navode u dokumentu.
Ova dešavanja, kako dodaju, snažno utiču na kretanje ekonomske aktivnosti u Crnoj Gori i okruženju jer je taj region zbog svoje veličine i strukture ekonomije ranjiv na svaku vrstu eksterne nestabilnosti.
Domaćim stručnjacima je jasno da je uticaj jači kada loše faktore sa strane dočeka oslabljena crnogorska ekonomija.
"Figurativno ekonomija Crne Gore je nalik voćnjaku u kome se 20 godina ne plijevi korov, ne vrši orezivanje, niti se navodnjava. Kada voćnjak zbog suše slabije rodi, Vlada će kao nemarni domaćin odgovornost prebaciti na loše hidrološke prilike. Ako rod sticajem okolnosti bude bolji, zvaničnici Vlade će se svakako podičiti učinkovitim “agrotehičkim mjerama”", uporedio je Pejović.
Nediverzifikovana ekonomija osjetljiva na eksterne šokove
Poslanik PzP-a ukazuje da je nediverzifikovana ekonomija osjetljiva na eksterne šokove.
"Umjesto da dobrim politikama, poput alatki podstiče proizvodnju, “štiteći voćnjak od nepogoda”, Vlada pasivno, kao Zavod za statistiku, konstatuje ciklična kretanja. Ministri su, međutim, aktivni kada su ugroženi interesi prve porodice", ocijenio je Pejović.
Prema podacima Vlade, ekonomija je u prvoj polovini godine rasla po stopi od 2,1 odsto. Objasnili su da je do toga došlo, zahvaljujući turizmu, pozitivnim kretanjima u trgovini, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.
Šta bi sa zlatom?
Pejović je istakao da u kontekstu dobrog upravljanja javnim finansijama, pita Ministarstvo finansija da li su njegovi predstavnici u proteklim godinama uvećavali rezerve zlata.
"Zlato sada doseže rekordnu vrijednost. Ili su, pak, zalagali državno zlato kao kolateral za obezbijeđivanje kredita koji su plasirani u depozite banke prve familije?", upitao je Pejović.
( Ivana Gudović )