Izrael odbija da se izvini Turskoj

Turska je juče protjerala izraelskog ambasadora i obustavila vojnu saradnju sa jevrejskom državom, pošto ni nakon izvještaja UN o pogibiji devet turskih državljana u izraelskom napadu na Gazu nije uslijedilo izvinjenje.

Ministar inostranih poslova Ahmet Davutoglu saopštio je na konferenciji za novinare da će do srijede kompletan diplomatski kadar iznad nivoa drugog sekretara biti poslat u Izrael, javila je agencija Rojters.

Turska će, takođe, suspendovati vojne sporazume sa bivšim saveznikom. „Svi vojni ugovori su obustavljeni”, kazao je.

Zvanična Ankara je saopštila da će zatražiti da se sudski gone svi Izraelci umiješani u napad na flotilu u maju 2010. godine.

„Turska će preuzeti pravne akcije protiv izraelskih vojnika i svih drugih zvaničnika odgovornih za počinjene zločine i odlučno se baviti tim pitanjem”, navodi se u saopštenju turske ambasade u Vašingtonu.

SAD napor nije dovoljan

Jaz između Turske i Izraela nastao je uprkos naporima SAD da ohrabre zbližavanje dvije regionalne sile, čija je saradnja neophodna za prilagođavanje promjenama koje se šire Bliskim istokom. Obje zemlje dijele granicu sa Sirijom.

Tursku je iziritiralo odbijanje vlasti u Izraelu da izdaju zvanično izvinjenje i isplate odštetu porodicama žrtava pošto je u izvještaju UN utvrđeno da je Izrael upotrijebio nerazumnu silu u svom napadu na humanitarnu flotilu koja je prevozila pomoć u Gazu.

Izraelski ambasador Gadi Levi je trenutno u Izraelu i prekinuo je planirani povratak u Tursku.

Izraelske vlasti su saopštile da prihvataju rezultate izvještaja UN i da se nadaju da će poboljšati odnose sa Turskom, ali ponovile da se neće izvinuti za smrt turskih državljana.

Reakcija Turske na izvještaj, u kojem se takođe ističe da je izraelska blokada pojasa Gaze legalna, produbila je jaz koji je nastao 2009, nakon što je premijer Tajip Erdogan kritikovao izraelskog predsjednika Šimona Peresa u Davosu zbog izraelske ofanzive u Gazi.

Novi politički pejzaž

Suočeni sa promjenama izazvanih Arapskim proljećem, i Turska i Izrael pokušavaju da se prilagode novom političkom pejzažu.

Erdoganov stav o palestinskom pitanju koristio je dobrim odnosima sa Arapima koji agituju za veću demokratiju, prije svega u Egiptu i nedavno u Siriji.

„Izraelskoj vladi, koja bi trebalo najbolje da analizira što se događa na Bliskom istoku, u potpunosti nedostaje strategija”, kazao je novinarima predsjednik Abdulah Gul. „Turska traži mir i stabilnost. Postoje koraci kojima Izrael mora krenuti u regionu kako bi obezbijedio mir i stabilnost”.

Međutim, Turska je pažljivo izbjegla potpuni prekid u odnosima sa Izraelom, navodi Rojters.

Odmjereno pojačavajući diplomatski pritisak, Ankara je ostavila otvorenim šanse za promjenu mišljenja aktuelne izraelske koalicije ili buduće vlade.

Izrael je odgovorio saopštenjem da će poraditi na rješavanju spora. Vlasti su ponovo izrazile žaljenje zbog ljudskih žrtava, ali istakle da Turska ne treba očekivati njihovo izvinjenje.

„Izrael prepoznaje važnost istorijskih odnosa između jevrejskog i turskog naroda, u prošlosti i sadašnjosti”, navodi se u saopštenju izraelskih vlasti.

Obje zemlje su u prošlosti imale korist od vojne saradnje i razmjene vojnih informacija, a Turska se suočava sa sopstvenim bezbjednosnim izazovima zbog pobune kurdskih pobunjenika na jugoistoku zemlje.

Dokument, koji je pripremila grupa na čelu sa bivšim novozelandskim premijerom Džefrijem Palmerom, formalno je predat generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu, i biće uskoro objavljen.

( Miloš Rudović )