Podignuta prva optužnica protiv Iva Sanadera
Sanader je optužen da je u martu 1995. godine uzeo 3,7 miliona kuna (oko 500.000 eura) mita, čime je počinio krivično djelo zloupotrebe položaja i ovlašćenja
Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala podigala je prvu optužnicu protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera.
Optužnica je vezana za slučaj Hipo banke, a Sanader je optužen da je u martu 1995. godine uzeo 3,7 miliona kuna (oko 500.000 eura) mita, čime je počinio krivično djelo zloupotrebe položaja i ovlašćenja.
Na pitanja istražilaca odbio je da odgovara i na saslušanju u vezi s agencijom Fimi medija, preko koje je iz državnih preduzeća i ministarstava "isisano" više od 100 miliona kuna (13,6 miliona eura), pri čemu je Sanader jedan od 16 osumnjičenihPrema pisanju Jutarnjeg lista, Državno tužilaštvo je u martu saopštilo da je na osnovu tako prikupljenih dokaza i dokumentacije donijet nalog o sprovođenju istrage protiv Sanadera zbog osnovane sumnje da je od jeseni 1994. do 22. marta 1995. u Zagrebu i Austriji, za vrijeme rata kad je Hrvatska teško nalazila banke kod kojih bi se kreditno zadužila, kao zamjenik ministra spoljnih poslova za vrijeme pregovora sa predstavnicima Hipo banke dogovorio za sebe isplatu provizije u gotovini, u iznosu od sedam miliona austrijskih šilinga.
Taj iznos mu je isplaćen nakon što je zaključen ugovor o kreditu između te banke i Vlade Hrvatske u iznosu od 140 miliona austrijskih šilinga. Sanader je za sebe pribavio nepripadnu imovinsku korist u iznosu od najmanje 3,7 milijuna kuna - tvrdi tužilaštvo.
Sanader je nakon što ga je Austrija izručila 18. jula, u zatvoru Remetinec dao iskaz oko svoje uloge u aferi Hipo banke, odbijajući da odgovara na pitanja istražilaca Kancelarije.
Na pitanja istražilaca odbio je da odgovara i na saslušanju u vezi s agencijom Fimi medija, preko koje je iz državnih preduzeća i ministarstava "isisano" više od 100 miliona kuna (13,6 miliona eura), pri čemu je Sanader jedan od 16 osumnjičenih.
Slično je bilo i na jučeranjem saslušanju oko navodnog davanja mita od 10 miliona eura koje mu je dao direktor mađarske kompanije MOL Žolt Hernadi, kako bi toj kompaniji prepustio upravljačka prava u naftnoj kompaniji INA.
Mađarske vlasti odbile su zahtjev Hrvatske da se sasluša Hernadi, obrazlažući to ugrožavanjem državnih interesa i predložile da one same pokrenu postupak nakon što im Hrvatska da dokumentaciju.
( Tanjug )