Opozicija: Ministarstvo prijetnjama otežava postizanje dogovora

Socijalistička narodna partija i Nova srpska demokratija su indirektno priznale da ne prihvataju predlog lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića da se nastavni predmet nazove maternji jezik i književnost i da iz njega ocjena bude obavezna, pri čemu bi svi učenici učili razliku između crnogorskog i svog maternjeg jezika.

Nakon tročasovnog sastanka širih rukovodstava tri opozicione partije samo je saopšteno da je Medojević “upoznao rukovodstva SNP i Nove sa idejom da se nastavni predmet nazove maternji jezik i književnost, sa čime je upoznao i premijera Lukšića”.

Opozicija je istovremeno pozvale Lukšića, koji je do nedjelje u posjeti baltičkim državama “da odmah zakaže nastavak pregovora i odloži početak školske godine, kako bi se stvorile pretpostavke u cilju iznalaženja rješenja”.

SNP, Nova i PzP su “osudile neprimjerene prijetnje”, koje su đacima, roditeljima i profesorima upućene iz Ministarstva prosvjete, ocjenjujući da taj istup Ministarstva predstavlja “pokušaj da se ugrozi dijalog između opozicije i premijera, i oteža postizanje dogovora”.

Ima li ko bolje rješenje

Lukšić je ranije iz Estonije poručio da je njegov predlog za naziv predmeta (crnogorski/maternji jezik i književnost) fer i na liniji Ustava, ali i ponovio da nikada nije bio zatvoren da čuje neki bolji predlog ukoliko ga neko ima.

“Ako neko misli da ima bolje rješenje, neka ga stavi na sto da se o tome izjasnimo. Za sada nijesam dobio predlog koji bi bio adekvatan ovome o čemu govorim, da je na liniji Ustava, da je fer prema svim jezicima i da promoviše koncept građanske države”, rekao je Lukšić.

On je rekao da ne vidi razlog zbog kojeg ne bi bio usvojen izborni zakon, čije je glasanje opozicija uslovila izjednačavanjem srpskog sa crnogorskim jezikom u obrazovnom sistemu.

U HGI smatraju da je svako rješenje koje bi favorizovalo jedan od Ustavom zagarantovanih službenih jezika neustavno i da bi tako predstavljalo diskriminaciju prema drugima.

“Usaglašen je i izborni i zakon o državljanstvu, usaglašen je i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o opštem obrazovanju. Mi smo što se tiče zakonskog okvira došli do rješenja koje je prihvatljivo za sve. Dakle, ne vidim razlog zbog kojeg izborni zakon ne bi bio usvojen. Uvjeren sam da praktično rješenje koje nudimo izlazi u susret svim interesima”, rekao je Lukšić i dodao da, ipak, treba vidjeti šta će biti “što se tiče konačnog donošenja izbornog zakona”.

Hrvatska građanska inicijativa (HGI) juče je saopštiola da je za nju prihvatljiv predlog Vlade da se jezik na kojem se izvodi nastava u školama zove crnogorski/maternji jezik i književnost.

U HGI smatraju da je svako rješenje koje bi favorizovalo jedan od Ustavom zagarantovanih službenih jezika neustavno i da bi tako predstavljalo diskriminaciju prema drugima.

“HGI neće prihvatiti rješenje kojima se ukidaju ili umanjuju Ustavom zagarantovana prava Hrvata u odnosu na ostale nacionalne manjine”, navodi se u saopštenju te stranke.

SNP i PzP ne bježe od bojkota parlamenta

Nova je saopštila da ozbiljno razmišlja o bojkotu državnog i lokalnih parlamenata do postizanja dogovora o statusu srpskog jezika u obrazovnom sistemu, te da će konkretnu odluku o tome donijeti u narednih nekoliko dana.

“S obzirom na to da dosadašnji pregovori sa Vladom nijesu dali rezultata, smatramo da je realno da sve opozicione stranke preduzmu najrigoroznije mjere kako bi natjerale Vladu i skupštinsku većinu da počnu da brinu o interesima svojih građana“, rekao je potpredsjednik Nove Slaven Radunović.

Radunović smatra da bi u Novoj voljeli da to bude u dogovoru sve tri opozicione stranke, tako da će prvo između sebe usaglasiti stavove.

Radunović smatra da bi u Novoj voljeli da to bude u dogovoru sve tri opozicione stranke, tako da će prvo između sebe usaglasiti stavove.

On je kazao da će od odluka partijskih organa i razvoja situacije zavisiti kog nivoa će da bude bojkot.

Radunović nije mogao da prognozira šta će se desiti ako vlast, i pored eventualnog bojkota, ne promijeni mišljenje.

„Mislim da je neodrživo stanje da vlast u jednoj državi jednostavno prenebregne volju 47 odsto svojih građana koji su se, i nakon donošenja novog pravopisa i uz saznanje koji je službeni jezik u Ustavu, ipak na popisu izjasnili da je njihov maternji jezik sprski“, pojasnio je on.

SNP je saopštio da namjeru bojkota parlamenta vidi kao legitimnu i vjerovatnu.

“U ovom trenutku, za SNP bojot parlamenta predstavlja krajnju mogućnost koja se ne može isključiti u narednom periodu”, rekao je Radio Anteni M šef medijskog centra SNP-a Dragan Koprivica.

Potpredsjednik PzP-a Branko Radulović rekao je da očekuje sveobuhvatan bojkot, ne samo rada pralmenta:

“Bojkoti predstavljaju našu veliku realnost. Ja bih volio da to budu pravi protesti, da se maršira ulicama, da u bojkotu učestvuju ne samo parlamentarci nego i drugi segmenti društva.”

“Bojkoti predstavljaju našu veliku realnost. Ja bih volio da to budu pravi protesti, da se maršira ulicama, da u bojkotu učestvuju ne samo parlamentarci nego i drugi segmenti društva.”

Na pitanje da li vidi izglednim tako sveobuhvatan protest, ili će se sve završti bojkotom opozicije u Skupštini, Radulović je kazao: “Ukoliko bude takve inicijative, ja ću zahtijevati striktno da to bude sadržajan, cjelovit protest - vraćanje mandata, vraćanje novca, napuštanje institucija...”.

Srpski nacionalni savjet (SNS) pozdravio je neuspjeh pregovora između Vlade i lidera opozicije o statusu srpskog jezika u obrazovnom sistemu i pozvao poslanike SNP-a i Nove da Skupštini vrate poslaničke mandate.

“I stanu na čelo vanparlamentarne borbe za pravo djece srpskog jezičkog identiteta na nastavu na srpskom jeziku, po posebnim programima za srpsku jezičku zajednicu”, navodi se u saopštenju. Iz Savjeta poručuju da će im se odmah pridružiti i staviti im na raspolaganje sve svoje potencijale.

Galerija

( Vladan Žugić, Igor Pejović )