EK zabrinuta zbog pomoći gubitaškoj aviokompaniji

Evropska komisija zabrinuta je zbog kontinuirane podrške nacionalnoj avio- kompaniji Montenegro erlajns i ukazuje na potrebu za sveobuhvatnim restrukturiranjem tog preduzeća.

“Nacionalna aviokompanija Montenegro erlajns se suočava sa velikim problemima održivosti, akumulirajući značajne finansijske dugove. Plan restrukturiranja od 2012. godine za aviokompaniju je samo djelimično implementiran, ali je dalja državna podrška odobrena da bi aviokompanija bile operativna”, navodi EK u novom izvještaju za Crnu Goru.

Upozoravaju i da je svijest o pravilima državne pomoće među davaocima slaba i da se to mora pojačati.

Zakonom o državnoj pomoći predviđeno je da kompanija koja jednom dobije državnu pomoć ne može da je dobija ponovo narednih 10 godina. Takođe, zakonski uslov da neko dobije državnu pomoć je saglasnost Komisije za državnu pomoć.

Ranija analiza Istraživačkog centra MANS-a i “Vijesti” pokazala je da je Vlada od osnivanja MA izdvajala značajna sredstva za opstanak nacionalne aviokompanije i do kraja 2014. godine, po osnovu dokapitalizacija i davanja subvencija, uložila je 58,5 miliona eura, dok je zbog smanjenja akcijskog kapitala kompanije, izgubila najmanje 14,3 miliona.

Vlada je prošle godine na predlog resornog Ministarstva saobraćaja i pomorstva, isplatila iz tekuće budžetske rezerve dug Montenegro erlajnsa prema Hipotekarnoj banci od 2,2 miliona eura, kako bi se izbjeglo aktiviranje državne garancije. Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet o državnoj pomoći MA povodom navoda poslanika SDP-a Raška Konjevića da je pomoć dodijeljena nezakonito i bez saglasnosti Komisije za dodjelu državne pomoći.

Iz EK su ranije kazali da je nezavisnost Komisije za kontrolu državne pomoći mjerilo za otvaranje pregovora u Poglavlju 8 - Politika konkurencije. EK je 22. januara 2016. tražila informacije od crnogorskih vlasti o odluci o dodjeli pomoći za restrukturiranje Montenegro erlajnsa koja je usvojena 20. juna 2012. Odukom o rebalansu ovogodišnjeg budžeta predviđeno je izdvajanje 6,5 miliona za dospjele obaveze MA i Crnogorske plovidbe.

MA je završio prošlu godinu sa minusom od 4.606.487 eura, čime je nagomilani gubitak preduzeća dostigao 76.497.309 eura.

Gubitak državne kompanije, na čijem čelu su od početka prošle godine Nikola Vukićević (predsjednik borda) i Živko Banjević (izvršni direktor) smanjen je 2,5 puta u odnosu na 2016. kada je iznosio 11.473.590 eura.

Kapital kompanije je i dalje negativan (-40.279.522 eura). U izvještaju menadžmenta, koji prati finansijski izvještaj, navedeno je da s obzirom na to da je kapital negativan, dugoročna finansijska ravnoteža nije uspostavljena. U izvještaju se navodi da Crna Gora ostaje umereno pripremljena za javne nabavke, što je područje posebno osjetljivo na korupciju. Institucionalni i zakonski okvir javnih nabavki je u velikoj mjeri usklađen sa evropskim zakonodavstvom, osim koncesija, gdje se značajno kasni sa izradom zakona koji je usklađen sa evropskim.

EK je ocijenila da dopune Zakona o javnim nabavkama iz juna 2017. godine predstavljaju nazadovanje u pravnom smislu.

“Nekoliko izmjena Zakona o javnim nabavkama, usvojenih u junu 2017. godine, smanjile su nivo usklađenosti s pravilima EU. Pripremljen od ad-hoc radne grupe, a bez javnih konsultacija, izmijenjeni zakon se više ne primenjuje na nabavke niskih vrijednosti i nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti. Promjene su takođe uvele nekoliko novih izuzetaka koje nijesu u aki-ju /acquis/ EU”, kažu iz EK. Poručuju da je potrebno dodatno poboljšati kapacitet inspekcije u javnim nabavkama. Očekuje se da će tekuće uvođenje potpune e-nabavke pomoći da se postigne veća transparentnost i smanji mogućnost zloupotreba.

“Ipak, kontrole ukupnog ciklusa javnih nabavki i dalje predstavljaju razlog za zabrinutost”, rekli su iz EK.

Usvojiti dodatne mjere štednje ako treba

U EK smatraju da nastavak fiskalne konsolidacije ostaje od ključnog značaja za održivost javnih finansija i postizanje postepenog usklađivanja sa fiskalnim pravilima Crne Gore, usvajanjem dodatnih mjera ako je potrebno.

“Nije bilo značajnijih poboljšanja u poslovnom okruženju. Dodjela državne pomoći iz budžeta se smanjuje, ali oslobađanje od poreza i druge vrste podrške zahtijevaju detaljno ispitivanje njihovog uticaja na ekonomiju”, ocijenili su u EK.

EK na bankarskom tržištu u CG očekuje, s obzirom na relativno veliki broj entiteta i malu veličinu privrede, neka spajanja i akvizicije u srednjoročnom periodu.

Finansijski nebankarski sektor je nedovoljno razvijen, a nedovoljna i neadekvatna infrastruktura ostaje izazov. “Kvalitet putne mreže je ispod evropskih standarda”, navode iz EK. Dodaju da je željeznički sistem jeftin, međutim, usluge su prilično ograničene, spore i zastarjele. “I aerodromi zahtijevaju veće kapacitete za brzorastući broj putnika”, poručuju iz EK

( Biljana Matijašević )