Poslanici usaglasili izborni i zakon o državljanstvu

Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore usaglasio je izborni i zakon o državljanstvu. Predlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o izboru odbornika i poslanika podržale su i stavile potpis na njega sve partije osim predstavnika Albanaca i Bošnjaka. Oni će, kako su najavili, amandmanski djelovati na tekst zakona.

Tri opozicione partije Socijalistička narodna partija (SNP), Nova srpska demokratija (Nova) i Pokret za promjene (PzP) glasanje za izborni zakon uslovili su izjednačavanjem srpskog i crnogorskog jezika u obrazovnom sistemu.

Sjednica Skupštine na kojoj će biti glasanje o izbornom ali i o predlogu Zakona o dopunama zakona o crnogorskom državljanstvu, zakazana je za 6. septembar. O izjmenama Zakona o opštem obrazovanju poslanici će raspravljati na sjednici zakazanoj za 2. septembar.

"Zadovoljstvo je što je kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore završio svoju evropsku obavezu. Odradile su kolege vrlo važan posao. Izborno zakonodavstvo je bilo opterećeno teretima koji mu ne pripadaju", kazao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.

Poslanik Nove Goran Danilović kazao je novinarima nakon sjednice Kolegijuma da ukoliko narednih nekoliko dana ne bude spriječena diskriminacija u obrazovnom sistemu, odnosno ako se srpski ne izjednači sa crnogorskim, neće biti napretka u evropskim integracijama.

Prvi od sedam uslova

Usvajanje izbornog zakona prvi je od sedam uslova koje je Evropska komisija (EK) prošle godine postavila Crnoj Gori kako bi nastavila put ka EU i dobila datum za početak pristupnih pregovora.

Poslanik Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović je rekao da je suština izbornog zakona u tome kako da državu Crnu Goru učinimo demokratskom, kako da vlast bude što više promjenjiva

Iz Brisela je jasno poručeno da Podgorica ne može računati na datum ako ne ispuni sve uslove date u Mišljenju. EK će u septembru početi da piše redovni godišnji Izvještaj o naperetku u okviru kojeg će reći da li Crna Gora može napredivati u procesu integracija. Taj dokument će objaviti u oktobru.

"Danas smo uslovno stavili potpis na ove zakone. Sa sadržajem se slažemo, iako to nije sve naše rješenje – to je kompromis. Ali on važi samo pod uslovom da napravimo prvi korak – to znači da spriječimo diskriminaciju. Ako je ne spriječimo, nijesmo zainteresovani ni za jedan drugi zakon", poručio je Danilović.

Poslanik Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović je rekao da je suština izbornog zakona u tome kako da državu Crnu Goru učinimo demokratskom, kako da vlast bude što više promjenjiva, kako da svaki put nova vlast donese novi kvalitet.

Krivokapić je naveo da je ovaj zakon isti kao u maju i junu i izdvojio rješenje vezano za gornji prag koji iznosi 15 odsto. To znači da oni narodi kojih je više od 15 odsto nemaju pravo na afirmativnu akciju.

Time je izbjegnuta mogućnost osnivanja srpskih ili crnogorskih nacionalnih partija koje bi po povlašćenim uslovima mogle ući u parlament.

Zakon o državljanstvu je pokušaj da se nađe rješenje

Izmjene ovog zakona podržale su (DPS), (SNP) i (Nova), (PzP) je najavio da će podnijeti amandmane na ovaj pravni akt

Predsjednik Skupštine je kazao da su nova rješenja vezana za „položaj birača u biračkom spisku, koja su u korelaciji sa rješenjima u Zakonu o državljanstvu“. Naime, oni građani koji 10 godina imaju prebivalište u Crnoj Gori, neće morati da traže otpust iz državljanstva druge države da bi dobili crnogorsko državljanstvo.

"Zakon o državljanstvu je pokušaj da se nađe rješenje za građane kojima je otežan pristup dobijanju otpusta iz drugih državljanstava bilo zbog procedure u drugim državama u okruženju, bilo iz materijalnih razloga", precizirao je Krivokapić.

Izmjene ovog zakona podržale su Demokratska partija socijalista (DPS), Socijalistička narodna partija (SNP) i Nova srpska demokratija (Nova). Pokret za promjene (PzP) najavio je da će podnijeti amandmane na ovaj pravni akt.

"Zakon o državljanstvu nisam potpisao jer on sadrži određene nedostatke, pravi određenu diskriminaciju i u vremenu i u prostoru. Mi ćemo podnijeti amandmane, već vidim da će oni biti usvojeni i da će Zakon o državljanstvu dobiti dvotrećinsku većinu", kazao je Radulović.

Žale što predstavnici Albanaca i Bošnjaka nijesu podržali izborni zakon

Predstavnicima vlasti i opozicije žao je što politički predstavnici Albanaca i Bošnjaka nijesu podržali izborni zakon.

Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Suljo Mustafić nezadovoljan je što je ostalo rješenje da je prag za ulazak u parlament tri odsto: „Ne možemo da prihvatimo rješenja koja nemaju afirmativnu akciju i na lokalnom nivou. Smatramo da je afirmativna akcija zagarantovana Ustavom, a ovim rješenjem nema toga u Zakonu“.

I Mustafić i Siništaj su najavili da će podnijeti amandmane, od njihove sudbine će zavisiti podrška izbornom zakonu

Predsjednik poslaničkog kluba albanskih stranka Vaselj Siništaj istakao je da Albanci žele stečena prava koja su dobili 1992. godine. Žele da postojeće rješenje, kojim pripadnici njegovog naroda imaju posebnu izbornu jedinicu i pravo na pet mandata, zadrži bar još dva izborna kruga.

Nudi im se prelazno rješenje, prema kojem bi ovo važilo samo na prvim narednim izborima, nakon čega bi i za Albance važila pravila prema kojima je prag za ulazak u parlament tri odsto.

"Prelazna rješenja su neprihvatljiva jer Albanci u Crnoj Gori nijesu u prolazu nego su autohton narod koji ovdje živi vjekovima i uživa ta prava“, rekao je Siništaj i dodao da su tražili da se vidi na koji način će se obezbijediti afirmativna akcija.

I Mustafić i Siništaj su najavili da će podnijeti amandmane. Od njihove sudbine će zavisiti podrška izbornom zakonu.

"O svemu ovome ćemo donijeti odluku na našim partijskim organima. U nedjelju ćemo imati Glavni odbor i Predsjedništvo“, rekao je Mustafić.

Tada će se, dodao je on, znati i stav te partije vezan za Zakon o opštem obrazovanju. U BS-u smatraju da se, ako se određenom narodu, obezbjeđuje pravo za školovanje na svom maternjem jeziku, to isto mora obezbijediti i svim ostalim pripadnicima manjinskih naroda u Crnoj Gori.

( Mirjana Bošković, TV Vijesti )