Glušica: Iz škola će izaći čisti mali nacionalisti, podijeljeni po jeziku, vjeri i naciji

Prof. dr Rajka Glušica trenutnu situaciju o jeziku opisuje kao haotičnu, ali kaže da je to ono što se i očekivalo od susreta sa crnogorskim jezičkim nacionalizmom. Glušica smatra da se pošlo od nečega što nije naučno utemeljeno tj. od nacionalističkih mitova. Kaže da insistiranje na jotovanoj varijanti nije dobro.

Ona je za Atlas televiziju izjavila da “naši stručnjaci za jezik ne znaju da svaka nauka mora da ima meta jezik, pa time i lingvistika i to je razlog zbog čega je došlo do ove konfuzije”. Utvrdili su da je crnogorski jezik autohton, što kako ona smatra, apsolutno nije.

Jezička nacionalistička nauka temelji se na mitovima , a mit i nauka su dvije apsolutno suprostavljene strane

Prema njenom mišljenju u crnogorskom jeziku ima veoma malo toga što ne bi razumjeli i predstavnici bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika. Dakle, o autohtonosti crnogorskog jezika nema govora u nauci, smatra Glušica. Jezička nacionalistička nauka temelji se na mitovima , a mit i nauka su dvije apsolutno suprostavljene strane. U Crnoj Gori standardu je najvažnija simbolička funkcija, smatra ona.

"Oni ne mogu da shvate da je srpskohrvatski jezik, samo jedna faza u razvoju crnogorskog jezika, odnosno da je srpski jezik ijekavskog izgovora samo jedna faza u njegovom razvoju", naglasila je Glušica.

Napominje i to, da je crnogorski književno-jezički izraz, takođe, samo jedna faza u razvoju crnogorskog jezika i da je on danas, sve ono što je bio u ovih 150 godina koje oni ne priznaju.

"Jezik književnosti 19. vijeka i živi narodni jezik, danas je nešto što ne smije da bude osnova jednog standarda", smatra Glušica.

Smatra da "to mora biti norma koja je i do sada važila, a šta će se promijeniti u toj normi, pitanje je dogovora, to jest konsenzusa - a ne nečije lične volje".

Glušica je napomenula i da smo dobili crnogorski jezik po mjeri crnogorskih jezičkih nacionalista, a ne po mjeri koju zahtijeva nauka i crnogorska jezička zajednica.

Glušica tvrdi da se u ovom aktuelnom standardu nijesu našli svi govornici crnogorske jezičke zajednice.

"Nijesu se našli , naravno, prije svega Srbi, a pretpostavljam da nijesu ni Bosanci, Hrvati, pa ni Crnogorci”.

Glušica tvrdi da insistiranje na jotovanoj varijanti, svakako, nije dobro

U crnogorski pravopis srećom je ušla, kako kaže Glušica i nejotovana varijanta, za koju smatra da je kompromis za crnogorske nacionaliste.

"Taj kompromis i ne bi bio toliko loš, da je bio dogovoran.

To je u učionici neizvodljivo

Glušica tvrdi da insistiranje na jotovanoj varijanti, svakako, nije dobro.

Ona poručuje da će sve ovo u praksi izgledati veoma haotično i da je veoma teško primijeniti ono što političari nagovještavaju, to jest, nastavu na crnogorskom, bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku.

"To je u učionici neizvodljivo. Veoma mi liči na na "Mostarski model" obrazovanja, koji je najgori u svijetu, jer nakon školovanja dobijamo čiste male nacionaliste koji su podijeljeni po jeziku, vjeri i naciji, a to građanskoj Crnoj Gori apsolutno ne treba”, kazala je Glušica.

( Dejan Peruničić )