Tužna slika turizma i divljeg kapitalizma
Mnogo toga je danas promjenjeno, tehnologija svuda uzima svoj danak, danas je sve moguće, u svim segmentima života, pa i u umjetnosti
Obilježavajući jubilej, 25. godina postojanja, Grad teatar je kao koncept postavio ideju da se ovog ljeta u svim programima budvanskoj publici predstave najbolji reprezenti umjetničkog stvaralaštva iz regiona, kako oni čije biografije danas postaju značajne, tako i oni koji već odavno imaju ugled velikih stvaralaca.
Prateći taj cilj, selektor Likovnog programa i direktor festivala Merin Smailagić doveo je u Budvu, u crkvu Santa Marija, poznatog slikara iz Splita Mila Skračića, čijom se izložbom "Pogled u budućnost“ (traje do 27. avgusta), i završava ovaj program.
Zajedno sa Skračićem, već decenijama jednim od najpoznatijih enformelista na ovim prostorima, došli su u Crnu Goru i Maja Munivrana, Sekretarka za kulturu grada Splita, i Ivan Knežević, jedan od najpoznatijih hrvatskih ekonomskih stručnjaka, pa je ovaj most Budva – Split, samo iznova pokazao tradiciju Grada teatra u obnavljanju kulturne saradnje u regionu.
„Pogled u budućnost“ predstavlja izbor radova koje je Skračić naslikao posljednjih desetak godina.
"Mnoge od ovih slika bile su izložene u nekoliko zemalja u inostranstvu, a naslov je, kao što se može vidjeti i iz samih slika, malo dvosmilen, šaljiv, sarkastičan. Ovdje ima realističkih stvari, inspirisanih životom, ženama, lijepim motivima... S druge strane, ima i onih koje ukazuju na pogled u budućnosti koji nije baš perspektivan, u smislu da se radi o nekakvim potrošenim ljudima koji samo životare, potrošenim stvarima...", rekao je Skračić.
Priroda je nagrižena, ranjena
Jer, pored nekog urođenog optimizma koji ima kao čovjek rođen u jednom primorskom ambijentu, Skračić sa pesimizmom gleda, primjera radi, i na to što se danas događa sa prirodom, pa je angažovan i kao ekolog.
"Kada se na turizam doda još i divlji kapitalizam, onda se dobija jedna tužna slika. Ova priroda, koju bi trebalo da sačuvamo za našu djecu, njihovu, za sve buduće generacije, nagrižena je, ranjena. To su te, valjda, teške etape u razvoju ljudskog društva, ljudske svijesti. Hoću da se nadam da će i to proći, da će čovjek opet postati svjestan da nije sam da treba voditi računa o svom svijetu, i sa takvim razmišljanjem i slikam.
Mnogo toga je danas promjenjeno, tehnologija svuda uzima svoj danak, danas je sve moguće, u svim segmentima života, pa i u umjetnosti - slikarstvo i kipartsvo su danas negdje na rubu, ušlo je tu mogih druguh umjetnosti, od teatra, performansa, neke filozofije, i nečega što ima više veze sa nečim drugim.
Mladi slikari danas sebi mogu da postave pitanje – što bih ja slikao, kad imam mogućnost da nešto petparački napravim, da isprintam, da nešto kombiniram sa elektronskim sadržajem. Sada je to moda, a ja sam čovjek koji uvijek razmišlja „neka cveta hiljadu cjetova“, ali i dalje više volim da se držim svoje ruke.
Vidim i da se neki slikari polako ipak vraćaju svojoj ruci, jer je sve, zapravo, isto - jednako se čovjek voli, i ljubi, kao i prije hiljadu godina. Tehnologija treba da služi savremenog čovjeku zbog ubrzanja života, a umjetnost je stvar poimanja, emocije. To su stvari koje će se pročistiti, mnoge od njih će sama povijest odbaciti, jer tako je uvijek bilo", rekao je Skračić “Vijestima”.
( Vuk Lajović )