U Hrvatskoj manje rate, u Crnoj Gori klijenti mogu preći na euro

Predstavnici osam banaka u Hrvatskoj i premijerka Jadranka Kosor u srijedu su potpisali ugovor kojim će od oktobra biti smanjene rate za vraćanje stambenih kredita koji se obračunavaju u švajcarskim francima.

Kredite u ovoj valuti u Crnoj Gori proteklih godina izdavala je samo Hypo Alpe Adria banka, i oni iznose tri odsto ukupno izdatih kredita. Iz Centralne banke Crne Gore ranije su saopštili da oni ne mogu uticati da banke smanje iznose rata, koje su u posljednjih godinu dana zbog rasta švajcarskog franka u odnosu na euro porasle za više od 20 odsto, jer je to ugovorni odnos banke i klijenta. Posljednja dva dana franak je imao blagi pad u odnosu na euro, ali analitičari, kao i švajcarska Centralna banka nijesu sigurni da li će se taj trend nastaviti.

Klijenti, shodno odredbama ugovora, naravno, mogu u svakom momentu izvršiti konverziju svog duga iz CHF u EUR valutu

Iz Hypo Alpe Adria banke “Vijestima” je saopšteno da su svjesni aktuelne situacije na tržištu valuta i svakodnevno prate ova kretanja, jer ona utiču “i na banku i njene klijente, i predstavljaju problem i banci i klijentima”.

"Klijenti, shodno odredbama ugovora, naravno, mogu u svakom momentu izvršiti konverziju svog duga iz CHF u EUR valutu. Slučaj svakog klijenta pojedinačno razmatramo, postoji komunikacija banke sa klijentima, i pokušavamo sa svima pojedinačno naći najbolja rješenja, prihvatljivo za sve strane. Banka u ovom momentu, naravno, redovno prati kretanje kursa i spremna je u određenom trenutku da sugeriše klijentima konverziju.

U sklopu redovnog monitoringa svih vrsta rizika kojima je banka izložena, pa, između ostalog, i valutnog, spremni smo u odgovarajućem trenutku da sugerišemo klijentima konverziju na bazi projekcija koje se tiču daljeg razvoja cijene ove valute", saopšteno je iz Hypo Alpe Adria banke.

Oni su naveli da su odobravajući ove kredite 2007. i 2008. godine informisali sve klijente o mogućim rizicima koje preuzimaju, i posljedicama eventualnih promjena kursa koje mogu uslijediti u budućnosti.

"Tadašnja kamatna stopa po kojoj su odobravani namjenski stambeni krediti u CHF bila je u to vrijeme ubjedljivo najpovoljnija na tržištu. Zbog toga su, skoro nekoliko godina, a do momenta kada je došlo do velikih fluktuacija kursa (početkom 2009. godine), klijenti koji su imali kredite u CHF valuti bili u znatno povoljnijem položaju i imali niže mjesečne rate od klijenata sa kreditima u domaćoj (EUR) valuti.

Kamatna stopa za stambene kredite u CHF-u tada je iznosila 4,1 odsto + tromjesečni CHF libor, što se, npr. tokom 2007. godine, kretalo do 4,5 odsto, značajno manje od kamata za kredite u eurima. Bili smo, međutim, svjedoci veoma nestabilne situacije na tržištu valuta, i od kursa 0,55 CHF-a za euro u 2007. godini, danas imamo čak 0,88 CHF-a za jedinicu evropske valute", saopšteno je iz banke.

Kako su to uradili Hrvati

Kako prenosi "Jutarnji list”, prema dogovoru hrvatske vlade i banaka, dužnicima će rate plaćati po fiksnom kursu od 5,8 kuna za jedinicu švajcarske valute, a današnji kurs će, nakon dva dana blagog pada, kako je objavila Hrvatska narodna banka, iznositi 6,75 kuna. Razlika između fiksnog i stvarnog kursa franka ići će u, kako su ga hrvatski mediji nazvali, „balon“, na koji će banke obračunavati godišnju naknadu od najviše 3,95 odsto, a neće se obračunavati na prvih šest mjeseci.

Ako franak u međuvremenu padne ispod 5,8 kuna, "balon“ će se smanjivati. Vrijeme trajanja tog „balona“ ograničeno je na pet godina. Nakon isteka tog roka, dužnici će moći odlučiti da li će dug iz „balona“ otplatiti jednokratno, ili će se on pripisati ostatku stambenog kredita, a moći će ga i refinansirati novim kreditom. Pregovori hrvatske vlade i uprava banaka Zagrebačke, Privredne, Splitske, Raiffeisen, Erste, OTP, Hypo i Volksbanke, trajali su desetak dana, a Hrvatska je druga država, nakon Mađarske, koja je napravila dogovor koji omogućava njenim građanima jeftinije vraćanje kredita u ovoj valuti.

( Goran Kapor )