Zračenje čeka 180 ljudi: Sumnjiv kvalitet terapije na onkologiji

Pacijenti Klinike za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore i dalje se žale zbog čekanja na terapiju za najteže bolesnike.

Liste čekanja su, tvrde, preduge, pa se, kažu, dovodi u pitanje kvalitet terapije, jer se ne daje planiranom dinamikom.

Jedna pacijentkinja kazala je da "stvari pod hitno treba mijenjati", jer su u pitanju najteži pacijenti.

"Obećano je da više nećemo dugo čekati, a samo mene su nekoliko puta vratili. Mislila sam da će novi aparat učiniti da čekanja više ne bude", kazala je “Vijestima” sredovječna pacijentkinja, oboljela od kancera dojke.

Njeno nezadovoljstvo dijelili su i drugi pacijent - na pitanje koliko čeka, sedamdesetogodišnji pacijent samo je odvratio glavom.

"Dovoljno dugo", rekao je mrzovoljno.

Jedna pacijentkinja kazala je da "stvari pod hitno treba mijenjati", jer su u pitanju najteži pacijenti.

"Ne čekam mnogo, ali vidim da ima ljudi da se žale", rekla je ona.

Dosta papira i dosta vremena

Da čekanje na terapiju dodatno može da zakomplikuje život pacijenta svjedoči priča pacijentkinje koja je nedavno operisana od karcinoma.

"Operisana sam, ali s obzirom na to da sam previše čekala na hemioterapiju, ljekar mi je rekao da je rak ponovo metastazirao. Vjerovatno će biti potrebna nova operacija", kazala je ona.

Sedamdesetogodišnji Nikšićanin je kazao da mu posebno smeta komplikovana procedura za hemioterapiju.

"Potrebno je dosta papira, i dok sve to izvadite prođe dosta vremena. Čekao sam mjesec dana za terapiju, ali su mi kazali da ubuduće moram imati trepiju na 21 dan", objasnio je on.

Iz Kliničkog centra Crne Gore uvjeravaju da čine sve kako bi pacijenti što manje čekali na zakazanu terapiju.

180 pacijenata od kojih 68 za ambulantni tretman

Direktor Klinike za onkologiju dr Vladimir Todorović kazao je da je problem što se konstantno povećava broj pacijenata sa malignim oboljenjima, na što posebno utiču navike kao što su pušenje cigareta, gojaznost, neaktivnost i loša ishrana.

Čekanje na početak zračenja je veoma kratak za bolesnike kojima je to jedini vid terapije i kreće se od nedjelje do dvije.

“Broj pacijenata kojima je potrebna zračna terapija kao jedan od vidova terapije zavisi od broja odluka multidisciplinarnih konzilijuma koji se svakodnevno održavaju u KCCG. Iz godinu u godinu broj pacijenata koji pristupaju konzilijumima se povećava, što je posljedica i povećanja incidence ali i mogućnosti terapija koje se primjenjuju protokolisano”, rekao je on.

Todorović je naglasio da je trenutno za zračenje 180 pacijenata od kojih 68 za ambulantni tretman, 47 pacijentkinja koje su operisale kancer dojke i treba im postoperativno zračenje, 28 za palijativno zračenje i 37 kojima će se zračenje sprovoditi kada budu hospitalizovani na Klinici i koji žive u udaljenim mestima Crne Gore.

“Čekanje na početak zračenja je veoma kratak za bolesnike kojima je to jedini vid terapije i kreće se od nedjelje do dvije, dok ukoliko se radi o medicinski indikovanim urgentnim stanjima, terapija se praktično započinje u nekoliko sljedećih dana. Ostale tumorske lokalizacije započinju zračenje za u prosjeku mesec i po dana, što je praktično trenutno najbrže u regionu”, kazao je Todorović.

Lista čekanja i u regionu

On je rekao da se većina bolesnika tretira istovremeno ili sukcesivno različitim vidovima terapija, pa praktično čekanje na zračenje i nije značajno u ukupnom liječenju, jer će pacijenti primiti dozu koja im je indikovana.

Dodao je da su u funkciji oba linearna akceleratora, te da svakodnevno čine napore da se liste čekanja svedu na optimalan nivo i da pacijenti budu zadovoljni.

“Ranijih godina je upućivano znatno više bolesnika na zračenje van Crne Gore, dok je to danas sporadično. Ovime se bolesnicima popravio kvalitet života, a materijalna sredstva su sačuvana”, rekao je Todorović.

Na hemioterapiju i primjenu sistemskih vidova liječenja se, tvrdi Todorović, ne čeka, već se započinje liječenje nakon odluke Konzilijuma.

On je napomenuo da u regionu za te vidove liječenja postoje liste čekanja.

I skuplji ljekovi imaju neželjena dejstva

Na žalbe pacijentkinja da su ljekovi za terapiju raka dojke jeftini i da je upitan njihov kvalitet zbog neželjenih dejstava, Todorović kaže da se primjenjuju najsavremeniji ljekovi koji se daju po protokolima liječenja.

“Nema značajnije nestašice ljekova u posljednjih nekoliko godina. Ljekovi za kancer dojke se konzilijarno prepisuju i daju se po savremenim protokolima liječenja kao u EU. Ne postoje zamjene ljekova, već su to registrovani ljekovi koji se nabavljaju za primjenu u poznatoj proceduri i preko Montefarma”, kaže Todorović.

Više puta se moglo čuti od upućenih u zdravstvo da bi najbolja solucija bila kupovina još jednog apartata za zračenje.

Direktor Klinike za onkologiju dodaje i da svi ljekovi imaju svoje efekte u vidu efikasnosti, ali i neželjene efekte koji nisu vezani za cijenu lijeka.

Više puta se moglo čuti od upućenih u zdravstvo da bi najbolja solucija bila kupovina još jednog apartata za zračenje.

Cijena takvog aparata je do nekoliko miliona eura, a bilo je najava da je moguće da bude dio donacije, ali nije poznato u kojoj su fazi te donacije. I Todorović je kazao da je nabavka u planu u narednom periodu.

Ministar zdravlja Miodrag Radunović je kazao ranije da je u planu nabavka još jednog aparata, kojim bi se u potpunosti zadovoljile potrebe pacijenata oboljelih od malignih bolesti, čiji je broj u stalnom rastu. Evropski standard je jedan akcelerator na oko 125.000 do 250.000 stanovnika.

( Dražen Đurašković )