Uspješnom akcijom Rožajaca, spašeno sedam planinara na Hajli

Rožajska policija i članovi Planinarskog kluba „Ahmica“ proteklog vikenda učestvovali su u spasavanju sedmočlane planinarske ekspedicije iz Podgorice i Danilovgrada.

Prema riječima šefa rožajske Ispostave Sadika Šabanovića, među turistima koji su zalutali na silasku sa vrha Hajle, na visini od oko 2.300 metara, bile su i dvije žene i jedan šestogodišnjak.

“Dok su silazili ekspediciju je zadesilo nevrijeme, jaka kiša i grmljavina nakon koje je gusta magla učinila da izgube orijentaciju i zalutaju u gustoj borovoj šumi”, kazao je Šabanović.

Sedam turista je izgubljeno u tom mjestu, u predjelu Biser, provelo oko šest sati. Nakon što je saznao za dramu koju proživljavaju Šabanović je u subotu oko 18 sati angažovao iskusne alpiniste PK „Ahmetica“, Dževdeta-Kokana Lubodera, Mithata Pepića i Semira Kardovića koji su sa policajcem Srbom Bulatovićem krenuli u potragu.

“Krenuli smo grebenima pored granice sa Kosovom. Išli smo policijskim terenskim vozilom. Oko 21 sat smo uspjeli da se približimo ekspediciji, a tek oko ponoći i stupimo u kontakt sa njima. Probijali smo se kroz mrklu noć. Zatekli smo ih traumirane i u šoku. Na temperaturi od oko pet stepeni bili su skroz mokri i promrzli. Da nas policija nije na vrijeme alarmirala bili bi prinuđeni da se izbore sa jednom hladnom noći u planini, a moguće i sa divljači”, kazao je Luboder.

Kiša i magla

Kao iskusni planinar i vodič, on smatra da takva greška nije smjela da se dogodi.

“Taj teren je ionako težak. Posebno nepristupačnim ga je tog dana činila jaka kiša koja je pala. Ekspedicija je zalutala u gustoj borovoj šumi iz koje teško uspijevaju da se izvuku i najiskusniji planinarski vodiči, naročito noću. Mislim da se incident dogodio zbog neodgovornosti pojedinaca, neukih i neiskusnih vodiča koji rade na “divlje” i to više ne bi smjelo da se dešava”, kazao je Luboder.

Spasioci su, dodao je, nakon nekoliko sati potrage zatekli još umornije i neopremljene turiste. Prevezli su ih do planinarskog doma „Grope“, gdje su se ugrijali, presvukli i prespavali.

Cijeli sjever čija se ponuda bazira na planinskom turizmu, ima problem „neiskusnih vodiča koji ne umiju ni sami o sebi da vode računa".

“Hajla je lavirint za sve koji je ne poznaju. I pitoma i divlja. Iz godine u godinu je sve veći broj turista koji bi da osvoje i istraže taj izazov. Međutim, ovakve situacije se ne smiju dozvoliti. Mi imamo sertifikate za taj posao, ali niko nas ne poziva već naše obaveze preuzimaju ljudi koji ne mogu da budu vodiči jer nijesu obučeni. Ne želimo da bilo ko zbog toga strada”, kazao je Luboder.

On je pozvao turiste i planinare koji su zaniteresovani da pohode Hajlu da se prije toga obrate Planinarskom savezu u Podgorici kako bi dobili korisne informacije, među kojima i one o registrovanim planinarskim vodičima.

Zalutali planinari sa kojima su „Vijesti“ kontaktirale insistirali su da im se u novinama ne pominju imena.

“Zahvalni smo na izvanrednoj akciji policije i spasilaca, ali ne želimo da se preko naših leđa ravnaju računi koje međusobno imaju rožajska planinarska društva”, kazali su sagovornici „Vijesti“.

Oni smatraju da nema povoda da se ova priča plasira javnosti i smatraju da iza nje stoji sukob koji postoji unutar rožajskih planinara oko planinarskog doma, koje jedno od njih navodno pokušava da pretvori u privatno vlasništvo.

Zna se ko je kriv

“Istina je da smo se izgubili zbog neiskusnog i neobučenog vodiča, da smo proživjeli svojevrsnu dramu zbog vremenskih prilika, da nas je spasila druga ekipa. Na momente je bilo i strašno, pogasili smo sve telefone osim jednog koji je služio za kontakt. Koristili smo baterijske lampe, ali ne znamo dokle bismo sa njima stigli. Međutim, mi smo prijatelji Rožaja i ne želimo da budemo u sredini njihovih sukoba oko doma. Molimo vas da nas razumijete i da nam ne objavljujete imena. Hvala bogu kada se sve dobro završilo, a ostatkom neka se bavi ko treba”, kazao je za „Vijesti“ član zalutale ekspedicije.

Prema njegovom mišljenju, ne samo Rožaje, već cijeli sjever čija se ponuda bazira na planinskom turizmu, ima problem „neiskusnih vodiča koji ne umiju sami o sebi da vode računa, a kamoli o onima kojima treba da pokažu ljepote tog podneblja“.

“Na takav način mi ne možemo razvijati turizam”, kazao je on.

( Aida Sadiković )