Zakon o igrama na sreću više liči na prekršajni nego na regulativni

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, čiji je priređivač Ministarstvo finansija a koji je trenutno na javnoj raspravi, ne obezbjeđuje transparentnost i pooštrava uslove poslovanja, ocijenili su predstavnici priređivača igara na sreću na raspravi o tom Vladinom dokumentu.

Oni su ponovili ranije stavove da je Nacrt zakona neprihvatljiv za njih, jer je rigidan i ne obezbjeđuje uslove za kvalitetno uređenje te oblasti.

Profesor Pravnog fakulteta i okaljeni kladioničar Blagota Mitrić u šaljivom tonu je komentarisao svoje navike kao kockara, ali je dao veoma jasne i ozbiljne primjedbe na ponuđene izmjene Zakona o igrama na sreću.

On je kazao da je “očigledna namjera” autora nacrta da pooštri uslove poslovanja u oblasti igara na sreću, umjesto da stvori prostor za privlačenje investitora i igrača.

"Čitajući nacrt izmjena zakona, stiče se utisak da je namjera autora bila da pooštri uslove poslovanja. Zakon sa 40 članova, koji se zove izmjena je sumnjiva rabota i kao takav je zreo za generalnu popravku, a s obzirom na to da predviđa čak 60 normiranih prekršaja, više liči na prekršajni zakonik nego na akt koji uređuje igre na sreću", kazao je Mitrić.

On je kazao da je “očigledna namjera” autora nacrta da pooštri uslove poslovanja u oblasti igara na sreću, umjesto da stvori prostor za privlačenje investitora i igrača.

Mitrić je zamjerio i zbog toga što je nacrtom predviđeno da se zakonu prvo prilagode akti priređivači igara i to u roku od šest mjeseci, da bi nakon toga to uradila država.

"Logično bi bilo da se prvo državni organi obavežu da donesu prateću legislativu, pa da onda daju prostor priređivačima igara na sreću da u dodatnih šest mjeseci usklade poslovanje", smatra Mitrić, i dodaje da je neozbiljno organizovati javnu raspravu o zakonu u periodu kada je 80 odsto radnog stanovništva na odmoru. Koga tada zanimaju zakoni", pitao je Mitrić.

Zamjerke na način na koji je Vlada predložila izmjene Zakona o igrama na sreću dao je i predsjednik Odbora direktora Lutrije Crne Gore Branko Jovanović, koji je ocijenio da je postojeći zakonski akt zreo za izmjene, ali u punoj komunikaciji i konsultaciji sa priređivačima igara na sreću budu.

"Stari zakon je prevaziđen, ali je potrebno dobro poznavanje ove oblasti da bi se ona regulisala. Ova forma nacrta je čudnog oblika i prije njegovog pisanja trebalo je uraditi procjenu uticaja djelatnosti, da se zna koliko ona znači za Crnu Goru, a znači mnogo", rekao je Jovanović, dodajući da su igre na sreću kompatibilne sa sektorom turizma i usluga.

Postojeći zakon je prevaziđen

Jovanović je kazao da je postojeći zakon prevaziđen i zbog činjenice da su se u međuvremenu pojavile nove forme igara na sreću a i tehnologije su se promijenile, što zahtijeva prilagođavanje akata.

Da je sektor igara na sreću djelatnost od javnog interesa smatra i izvršni direktor Džekpota Đina Janković, jer se iz njega obezbjeđuju fondovi za potrebe socijalno-humanitarnih djelatnosti, kao i zaštite mentalnog zdravlja.

"Zakonopisac je iz člana 15 postojećeg Zakona izbrisao sve stavove osim onoga koji predviđa da koncesione naknade od igara na sreću pripadaju budžetu. Ranije je 60 odsto tih sredstava bilo opredijeljeno za finansiranje programa organizacija koje se bave socijalnom zaštitom i humanitarnim radom, pa je pitanje je gdje će sad taj novac ići", upozorila je Janković.

Ona problematizuje i odredbu iz nacrta izmjena po kojoj se određuje udaljenost objekata igara na sreću od obrazovnih ustanova, jer je precizirano da pristup tim objektima imaju samo punoljetna lica.

"Taj dio je nejasan, jer se navodi da je priređivač dužan da onemogući mlađima od 18 godina ulazak u kazino. Šta znači to onemogućiti ulazak i na koji način da priređivač to izvede", upitala je Janković, na šta je profesor Mitrić dodao da to znači da se u kazino može ući samo sa ličnom kartom, kao, kako je precizirao, kad se ide na izbore.

Brojne zamjerke

Janković je dala zamjerku i na visinu koncesije za kazino u iznosu od dva miliona eura, koja je, prema njenim riječima, jedna od najvećih u Evropi, kad se uzme u obzir da je Crna Gora država sa oko 600.000 stanovnika.

Primjedbe na nacrt zakona dala je i Tanja Šćepanović iz organizacije Montenegro bet, koja okuplja 13 priređivača igara na sreću, a da se tim dokumentom gubi transparentnost za priređivače i po pitanju nadzora, čime se otvara i prostor za zloupotrebu, smatra savjetnik za kazinske igre Miloš Volk.

Tamara Tomović iz organizacije Herc Montenegro kazala je da je nacrtom izmjena trebalo više pažnje posvetiti zaštiti korisnika, jer je kockanje zabava, ali i opasnost o patološke zavisnosti.

"Predlažemo da svaki kazino i kladionica ima natpise upozorenja da kockanje može da šteti, a pozivamo i televiziju Lutrije Crne Gore da objavi SOS telefon za patološke kockare koji žele pomoć. To bi bilo društveno odgovorno ponašanje", predložila je Tomović.

Priređivač je dužan da onemogući ulazak u kazina svima koji su mlađi od 18 godina.

Nacrt izmjena zakona predviđa da priređivač lutrijskih igara na sreću (osim tombole zatvorenog tipa) mora imati osnovni kapital od milion eura, obezbijediti odgovarajuće prostomo-tehničke uslove, sertifikate za aparate za javno izvlačenje dobitaka i utvrditi jasna pravila.

U kazinima će, kako je predviđeno, morati da se istakne obavještenje o odgovornom igranju koje sadrži upozorenje o mogućoj štetnosti igre, o realnim izgledima za dobitak, o mogućoj zavisnosti od igara na sreću... Priređivač je dužan da onemogući ulazak u kazina svima koji su mlađi od 18 godina.

Priređivač lutrijskih igara na sreću moraće, kako je definisano Nacrtom izmjena, da vodi evidencije o broju odštampanih, stavljenih u promet i prodatih srećki lutrije i ostalih igara i da o tome sačini izvještaj koji će dostaviti Upravi za igre na sreću.

Zakonopisac je izbrisao sve stavove iz člana 15, osim onoga koji predviđa da koncesione naknade od igara na sreću pripadaju budžetu. Ranije je 60 odsto tih sredstava bilo opredijeljeno za finansiranje programa organizacija koje se bave socijalnom zaštitom i humanitarnim radom, pa je pitanje je gdje će sad taj novac ići, upozorila je Đina Janković iz firme Džekpot

Ministarstvo finansija organizuje “svoju” raspravu

Ovu raspravu je organizovalo Udruženje priređivača igara na sreću, ali se na njoj nijesu pojavili predstavnici Ministarstva finansija i Uprave za igre na sreću, iako su bili uredno pozvani.

Iz Ministarstva su obavijestili priređivače da će početkom septembra oni organizovati okrugli sto na koji će biti pozvani i predstavnici priređivača, koji će tada imati priliku da saopšte svoje stavove i primjedbe na ponuđeni nacrt zakona. Umjesto potvrde dolaska, Udruženje priređivača igara na sreću juče je odmah odgovorilo na poziv Ministarstva, ocjenjujući da je početak septembra, s obzirom na rok javne rasprave, neprihvatljiv rok za sastanak.

"Obavještavamo Vas da imate u vidu da je panel diskusija o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću realno nelogična i nedostatna bez prisustva predlagača tih zakonskih novela, pa zato odredite predstavnike Ministarstva finansija, a naredni panel, kako bi prestavnici Ministarstva na licu mjesta mogli neposredno da čuju primjedbe, predloge i sugestije", stoji u dopisu Udruženja ministru finansija Miloradu Katniću, u kojem ga obavještavaju da je naredna diskusija zakazana za 19. avgust u 14 sati.

Priređivači smatraju da bi svako naredno “izbjegavanje učestvovanja na panel diskusijama, koje su usmjerene radi rješavanja problema izazvanih neprikladnim sadržajima i metodikom pristupa predmetu zakonskog novela od strane Ministarstva finansija kao predlagača Nacrta”, neće shvatiti ni dobronamjerno ni dobrodošlo.

( Rajko Milić )