Kolašin nema knjižaru, a ni biblioteke nisu posjećene
Vrlo teško nabavljamo nova izdanja, što je možda jedan od razloga što je zaista premalo Kolašinaca koji su članovi biblioteke
Kolašinci ne vole da čitaju knjige, ako je suditi po broju učlanjenih u Gradskoj biblioteci "Ljubo Anđelić“. Godinama broj onih oji koriste knjige te ustanove ne pelazi 100 i, uglavnom, riječ je o osnovcima i srednjoškolcima koji iznajmljuju knjige za školsku lektiru.
Nezainteresovanost sugrađana za čitanjem knjiga očigledno prati i nezainteresovanost lokalne uprave da ih kupuje, pa u minulih pet godina publikacije u Gradskoj biblioteci su obezbjeđivli samo darodavci i resorno ministarstvo.
Prema riječima direktora kolašinskog centra za kulturu Branislava Jeknića u biblioteca trenutno ima 15.000 knjiga, ali nedostaju novija izdanja.
Prvi podaci o organizovanom sakupljanju i davanju na korištenje knjiga u Kolašinu datiraju iz daleke 1891. godin"Vrlo teško nabavljamo nova izdanja, što je možda jedan od razloga što je zaista premalo Kolašinaca koji su članovi biblioteke. Potpuna nezainteresovanost lokalne uprave za ovaj vid kulturne djelatnosti i teška finansijska situacija uslovili su činjenicu da smo nove naslove u minulih pet godina dobijali od daraodavaca, među kojima bih istakao Društvo prijatelja Kolašina iz Bara i Ministarstva kulture", kaže Jeknić.
On se nada ažurnijem i odgovornijem odnosu lokalne uprave u narednom periodu, ali i većem interesovanju sugrađana za čitanjem.
"Biblioteka je počela i sa organizovanjem književnih večeri, kako bi na što bolji način afirmisla potrebu za knjigom. U tome nam pomažu članovi Amaterskog pozorišta i učenici srednje škole. Takođe, oformili smo i Zavičajnu zbirku u kojoj su djela koja se odnose na Kolašin, ali i knjige čiju su autori sa ovih prostora. Konstantno radimo na proširenju knjižnog fonda u toj zbirci. Centar za kulturu planirao je i organizovao mini Sajam knjiga", rekao je Jeknić.
U Kolašinu, ako se izuzme prilično skroman štand sa dvadesetak naslova, u prostorijama pošte, ne postoji mjesto gdje se knjige mogu kupiti. U skorije vrijeme u tom gradu nije postojala ni jedna knjižara, pa poklonici pisane riječi, ako žele da kupe knjigu moraju na put do Podgorice ili Bijelog Polja.
Na drugoj strani, tradicija kolašinskog bibliotekarstva je duga i bogata. Kako kaže bibliotekarka Gorica Ilinčić prvi podaci o organizovanom sakupljanju i davanju na korištenje knjiga u tom gradu datiraju iz daleke 1891. godine.
"Tada je u gradu osnovana "Družina kolašinske narodne čitaonice". Prema podacima, u njoj su se mogli naći, pored domaćih i listovi iz Beograda i Sarajeva. Njen prvi predsjednik bio je Bogdan Drobnjak, okružni kapetan i predsjednik suda. Početkom 1901. godine osnovana je Narodna knjižnica "Dobra nada", a između dva svjetska rata radila je knjžara čitaonica Kujačić-Tošković", kazala je Ilinčić.
Galerija
( Dragana Šćepanović )