Jeste li u Crnoj Gori vidjeli zaštićenu vrstu ptice na tanjiru?

Zemlje Zapadnog Balkana prepoznate su kao centri ilegalnog izvoza zaštićenih ptičijih vrsta i procjenjuje se da je na tom području ustanovljena kriminalna industrija koja je na godišnjem nivou vrijedna deset miliona eura, piše u Izvještaju međunarodne ornitološke organizacije “BirdLife”.

U izvještaju, koji je prošlog mjeseca prezentovan na Evropskoj konferenciji o krivolovu ptica na Kipru, koju je organizovao Stalni komitet Bernske konvencije, navodi se da je u zemljama Balkana zaštita prirode i jačanje pravnih kapacitata na niskom nivou.

Osnovna svrha jedne od ključnih ekoloških propisa EU Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, kako glasi njen puni naziv, je zaštita vrsta i staništa koja zahtijeva saradnju više država, a poseban naglasak dat je vrstama kojima prijeti izumiranje i osjetljivim vrstama.

"Ta vrsta kriminala je poslije oružja, trgovine organima i ljudima jako zastupljena i Evropska unija prepoznaje taj problem"

Direktiva o pticama je u zemljama Evropske unije snizila nivo kriminalnih aktivnosti, ali je sa druge strane otvorila mogućnost za izvoz zaštićenih vrsta iz zemalja kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija.

Specijalna hrana u restoranima

Ornitolog Nela Vešović-Dubak kazala je za “Vijesti” da je nelegalnog uvoza i izvoza u Crnoj Gori ranije bilo mnogo više i da je NVO sektor sa Upravom carina prije osam godina uradio dosta kako bi se to spriječilo.

Iako je zabrana lova zaštićenih vrsta regulisana zakonom krivolov je očigledan

“Ta vrsta kriminala je poslije oružja, trgovine organima i ljudima jako zastupljena i Evropska unija prepoznaje taj problem već dugi niz godina unazad. Veliki lanci kriminalnog izvoza ptica su bili spriječeni iz Vojvodine i Hrvatske.

Radilo se o zaštićenim pticama pjevačicama, koje se izvoze i donose veliki profit, jer se koriste kao specijalna hrana u posebnim restoranima. Kod nas nije masovna ovakva pojava", objasnila je ona.

Iako je zabrana lova zaštićenih vrsta regulisana zakonom krivolov je očigledan. Vešović-Dubak ističe da nije nepoznanica da krivolovci ubijaju zaštićene vrste ptica, koje se preparirane nalaze u kućnim zbirkama ili se preko granice iznose i nude Prirodnjačkim muzejima u okruženju.

Ona upozorava i da je često nelagalno sakupljanje jaja zaštićenih vrsta.

Pomažu samo kazne

"Kontrola još nije dovoljna. Javljaju se savjesni građani, NVO... Zakonski je predviđena jasna kazna za počinioca, inspekcijski organi reaguju, ali to su sporadični slučajevi. Još uvijek kao društvo ne umijemo ili nećemo da prepoznamo važnost očuvanja prirodnih resursa. Država je ratifikovala konvenciju, usvojila dobre zakone, ali potrebna je edukacija svih uzrasta", poručuje Vešović-Dubak.

"Prepoznali smo mogućnost postojanja problema nelegalnih aktivnosti vezano za krijumčarenje biljnih i životinjskih vrsta"

I direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović kazala je za „Vijesti“ da „samo kroz restriktivnu kaznenu politiku može se podići svijest o neophodnosti održavanja prirodnih resursa“.

“Prepoznali smo mogućnost postojanja problema nelegalnih aktivnosti vezano za krijumčarenje biljnih i životinjskih vrsta i u saradnji sa Upravom carina se trudimo da primjenu CITES konvencije, realizujemo u najvećoj mogućoj mjeri i na taj način svedemo na minimum trgovinu zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama, na i preko teritorije Crne Gore”, kazala je Pejović.

Iz Agencije su kazali da do sada od Uprave Carina ili Uprave policije nijesu dobili informacije da su kod fizičkih ili pravnih lica nađene zaštićene vrste.

Opširnije u štampanom izdanju

( Milica Novaković )