Međunarodni komitet Crvenog krsta traži da se zaustavi nasilje nad ljekarima

Napadi na medicinsko osoblje i vozila u ratnim sukobima i prevratima ostavljaju milione ljudi bez zdravstvene njege upravo onda kada im je ona najpotrebnija, upozoreno je u izvještaju koji je Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) predstavio na pres konferenciji u Ženevi.

"Nasilje nad medicinskim ustanovama i osobljem mora da prestane. To je pitanje života i smrti", poručio je generalni direktor MKCK Iv Dakor.

Posljedice nasilja su, objasnio je, na ljudske živote strahovite, jer civili i borci često umiru samo zbog toga što im je onemogućeno da dobiju pravovremenu medicinsku pomoć.

"Neophodno je da države, njihove oružane snage, ali i ostali na pozicijama vlasti, priznaju da je nasilje koje ugrožava pružanje ljekarske pomoći jedan od najozbiljnijih humanitarnih izazova"

Istraživač MKCK Robina Kuplanda ukazao je na podatak da veliki broj ljudi gine ne zato što su neposredne žrtve bombi ili vatrenog oružja, već zato što vozilo hitne pomoći ne stigne na vrijeme, što su ljekari spriječeni da rade svoj posao, što su bolnice meta napada ili "jednostavno zato što je situacija suviše opasna za efektivno obezbjeđivanje zdravstvene zaštite."

Ekplozija bombe u Mogadišu 2009. godine ubila je više od 20 ljudi, većinom diplomiranih ljekara, podjseća MKCK.

"Bolnice u Šri Lanki i Somaliji su granatirane, na vozila hitne pomoći je u Libiji otvarana vatra, u Kolombiji je ubijano osoblje koje pruža prvu pomoć, dok su ranjenici u Avganistanu bili prinuđeni da satima čekaju u vozilima zaustavljenim na kontrolnim punktovima. Ovaj problem godinama je izražen i mora mu se stati na kraj", poručuje MKCK.

"Zdravstveni sektor ne može sam da se suoči sa tim izazovom. Neophodno je da države, njihove oružane snage, ali i ostali na pozicijama vlasti, priznaju da je nasilje koje ugrožava pružanje ljekarske pomoći jedan od najozbiljnijih humanitarnih izazova", zaključuje se u saopštenju.

( FoNet )