Katnić: Firme koje varaju i ne plaćaju dugove moraju se kažnjavati
Osnovni zadatak države je da redovno izmiruje svoje obaveze i da stvara pravnu i institucionalnu infrastrukturu za efikasnu naplatu potraživanja
Ministar finansija dr Milorad Katnić kazao je u intervjuu “Vijestima” da za rješavanje nelikvidnosti u privredi, kao gorućeg problema u ekonomiji, ne postoji magični štapić, ali da država može da pomogne pri čemu je naročito važna efikasnost sudova.
"Efikasnost sudskih postupaka i postupanje sudova je od najveće važnosti ukupnom procesu. Ako dužnike koji ne izmiruju ugovorne obaveze i koji u kontinuitetu vrše prevare država ne kazni, onda će vladati pravna nesigurnost a sve ostale mjere će biti borba sa posljedicama, a ne uzrocima", kazao je Katnić.
• Šta može Vlada da uradi da se stanje nelikvidnosti koliko-toliko poboljša, s obzirom na to da međusobna dugovanja u privredi konstanto rastu, a kriza ne jenjava? U stvari, šta bi moglo biti rješenje?
"Ni u Crnoj Gori, kao ni u drugim državama koje se suočavaju sa ovim problemom, a to su danas gotovo sve države, ne postoji magični štapić, niti poseban instrument kojim bi se riješio problem nelikvidnosti. Osnovni zadatak države je da redovno izmiruje svoje obaveze i da stvara pravnu i institucionalnu infrastrukturu za efikasnu naplatu potraživanja. Istovremeno zadatak države je i da kazni privredne subjekate i pojedince koji posluju nesavjesno i vrše zloupotrebe. Dodatno, važno je da država stvara uslove za realizaciju kvalitetnih investicionih projekata, što će povećati nivo likvidnih sredstava u privredi.
Crnogorska ekonomija je pokazala vitalnost i uprkos ozbiljnom eksternom šoku sa kojim je bila suočena relativno se brzo oporavlja od krizeI na svim ovim poljima posvećeno radimo. Prilagođavamo regulatorni okvir koji će doprinijeti olakšanom poslovanju. Pokrenuli smo u okviru Investiciono-razvojnog fonda uslugu faktoringa u uvjerenju da će, na taj način, jednom broju privrednika biti omogućeno da rasterete svoje bilanse. Može se očekivati da će nova regulativa u izvršnom postupku i uvođenje instituta javnih izvršitelja ubrzati rješavanje dužničkih odnosa.
Efikasnost sudskih postupaka i postupanje sudova je od najveće važnosti ukupnom procesu. Ako dužnike koji ne izmiruju ugovorne obaveze i koji u kontinuitetu vrše prevare država ne kazni, onda će vladati pravna nesigurnost, a sve ostale mjere će biti borba sa posljedicama, a ne uzrocima. Istovremeno, povjerioci moraju da odrade svoj dio posla i da budu angažovaniji u zaštiti svojih prava i interesa. Najprije, moraju imati jasno definisane ugovorne obaveze uz zakonske instrumente obezbjeđenja, a u slučaju potrebe moraju pokrenuti odgovarajuće administrativne i sudske postupke, uključujući i pokretanje krivične odgovornosti. Taj dio posla država ne može da uradi umjesto privrednika.
• Kako vidite perspektivu crnogorske ekonomije jer je kriza velika, a ozbiljnih investicija za sada još nema?
Uz velike sisteme koji su u procesu restrukturiranja, preduzetništvo, porodične firme, domaća mala i srednja preduzeća moraju postati stub i okosnica crnogorske ekonomije"Vjerujem u crnogorsku ekonomiju. Smatram da je jedna od najperspektivnijih u regionu i Evropi. Između ostalog, jer ima dva proizvoda apsolutno konkurentna na tržištu. To je turizam, koji na globalnom nivou raste, u posljednjih 40 godina, preko 6 odsto u prosjeku godišnje. Drugi je energetika, pri čemu u Crnoj Gori dominiraju obnovljivi izvori energije, što je potreba i budućnost održive ekonomije Evrope. Crnogorska ekonomija je pokazala vitalnost i uprkos ozbiljnom eksternom šoku sa kojim je bila suočena relativno se brzo oporavlja od krize. Ove godine očekujemo rast i siguran sam da će se u narednim godinama, uz pomenute potencijale, približavati evropskom prosjeku".
• Gdje su investicije?
"Investicije su ključ razvoja i svi treba da doprinesemo stvaranju uslova za njihovu realizaciju. Naše procjene pokazuju da investicija od 100 miliona eura, koja je u međunarodnim standardima relativno mala, na crnogorsku ekonomiju utiče povećanjem BDP-a od 0,7 odsto i donosi najmanje 20 miliona dodatnih budžetskih prihoda. Ako se u narednim godinama realizuju ozbiljne investicije u turizmu, energetici, poljoprivredi i saobraćaju, ubrzaće se ekonomski razvoj i ublažiti mnogi socijalni i ekonomski problemi".
"Ne mislim samo i posebno na strane investicije. Domaća mala i srednja preduzeća su pokazala vitalnost i sposobnost da prežive najtežu krizu. Neka od njih se veoma uspješno razvijaju i konkurentna su na međunarodnom tržištu. Uz velike sisteme koji su u procesu restrukturiranja, preduzetništvo, porodične firme, domaća mala i srednja preduzeća moraju postati stub i okosnica crnogorske ekonomije".
Opširnije u štampanom izdanju
( Rajko Milić, Zdravko Vučinić )