Katnić: Firme koje varaju i ne plaćaju dugove moraju se kažnjavati

Osnovni zadatak države je da redovno izmiruje svoje obaveze i da stvara pravnu i institucionalnu infrastrukturu za efikasnu naplatu potraživanja

79 pregleda0 komentar(a)
Milorad Katnić, Foto: Savo Prelević
07.08.2011. 08:33h

Ministar finansija dr Milorad Katnić kazao je u intervjuu “Vijestima” da za rješavanje nelikvidnosti u privredi, kao gorućeg problema u ekonomiji, ne postoji magični štapić, ali da država može da pomogne pri čemu je naročito važna efikasnost sudova.

"Efikasnost sudskih postupaka i postupanje sudova je od najveće važnosti ukupnom procesu. Ako dužnike koji ne izmiruju ugovorne obaveze i koji u kontinuitetu vrše prevare država ne kazni, onda će vladati pravna nesigurnost a sve ostale mjere će biti borba sa posljedicama, a ne uzrocima", kazao je Katnić.

• Šta može Vlada da uradi da se stanje nelikvidnosti koliko-toliko poboljša, s obzirom na to da međusobna dugovanja u privredi konstanto rastu, a kriza ne jenjava? U stvari, šta bi moglo biti rješenje?

"Ni u Crnoj Gori, kao ni u drugim državama koje se suočavaju sa ovim problemom, a to su danas gotovo sve države, ne postoji magični štapić, niti poseban instrument kojim bi se riješio problem nelikvidnosti. Osnovni zadatak države je da redovno izmiruje svoje obaveze i da stvara pravnu i institucionalnu infrastrukturu za efikasnu naplatu potraživanja. Istovremeno zadatak države je i da kazni privredne subjekate i pojedince koji posluju nesavjesno i vrše zloupotrebe. Dodatno, važno je da država stvara uslove za realizaciju kvalitetnih investicionih projekata, što će povećati nivo likvidnih sredstava u privredi.

Crnogorska ekonomija je pokazala vitalnost i uprkos ozbiljnom eksternom šoku sa kojim je bila suočena relativno se brzo oporavlja od krize
I na svim ovim poljima posvećeno radimo. Prilagođavamo regulatorni okvir koji će doprinijeti olakšanom poslovanju. Pokrenuli smo u okviru Investiciono-razvojnog fonda uslugu faktoringa u uvjerenju da će, na taj način, jednom broju privrednika biti omogućeno da rasterete svoje bilanse. Može se očekivati da će nova regulativa u izvršnom postupku i uvođenje instituta javnih izvršitelja ubrzati rješavanje dužničkih odnosa.

Efikasnost sudskih postupaka i postupanje sudova je od najveće važnosti ukupnom procesu. Ako dužnike koji ne izmiruju ugovorne obaveze i koji u kontinuitetu vrše prevare država ne kazni, onda će vladati pravna nesigurnost, a sve ostale mjere će biti borba sa posljedicama, a ne uzrocima. Istovremeno, povjerioci moraju da odrade svoj dio posla i da budu angažovaniji u zaštiti svojih prava i interesa. Najprije, moraju imati jasno definisane ugovorne obaveze uz zakonske instrumente obezbjeđenja, a u slučaju potrebe moraju pokrenuti odgovarajuće administrativne i sudske postupke, uključujući i pokretanje krivične odgovornosti. Taj dio posla država ne može da uradi umjesto privrednika.

• Kako vidite perspektivu crnogorske ekonomije jer je kriza velika, a ozbiljnih investicija za sada još nema?

Uz velike sisteme koji su u procesu restrukturiranja, preduzetništvo, porodične firme, domaća mala i srednja preduzeća moraju postati stub i okosnica crnogorske ekonomije
"Vjerujem u crnogorsku ekonomiju. Smatram da je jedna od najperspektivnijih u regionu i Evropi. Između ostalog, jer ima dva proizvoda apsolutno konkurentna na tržištu. To je turizam, koji na globalnom nivou raste, u posljednjih 40 godina, preko 6 odsto u prosjeku godišnje. Drugi je energetika, pri čemu u Crnoj Gori dominiraju obnovljivi izvori energije, što je potreba i budućnost održive ekonomije Evrope. Crnogorska ekonomija je pokazala vitalnost i uprkos ozbiljnom eksternom šoku sa kojim je bila suočena relativno se brzo oporavlja od krize. Ove godine očekujemo rast i siguran sam da će se u narednim godinama, uz pomenute potencijale, približavati evropskom prosjeku".

• Gdje su investicije?

"Investicije su ključ razvoja i svi treba da doprinesemo stvaranju uslova za njihovu realizaciju. Naše procjene pokazuju da investicija od 100 miliona eura, koja je u međunarodnim standardima relativno mala, na crnogorsku ekonomiju utiče povećanjem BDP-a od 0,7 odsto i donosi najmanje 20 miliona dodatnih budžetskih prihoda. Ako se u narednim godinama realizuju ozbiljne investicije u turizmu, energetici, poljoprivredi i saobraćaju, ubrzaće se ekonomski razvoj i ublažiti mnogi socijalni i ekonomski problemi".

"Ne mislim samo i posebno na strane investicije. Domaća mala i srednja preduzeća su pokazala vitalnost i sposobnost da prežive najtežu krizu. Neka od njih se veoma uspješno razvijaju i konkurentna su na međunarodnom tržištu. Uz velike sisteme koji su u procesu restrukturiranja, preduzetništvo, porodične firme, domaća mala i srednja preduzeća moraju postati stub i okosnica crnogorske ekonomije".

Opširnije u štampanom izdanju