Kina ne drži SAD u šaci, već je upala u zamku?
Njemačka štampa opširno se bavi finansijskom krizom u SAD i analizira kako bi kriza mogla da se odrazi na Kinu kao glavnog kreditora Amerike
Minhenski Zidojče cajtung piše: „Uvek kada u SAD dođe do neke krize, mediji u Kini zauzmu stav velikog učitelja. Komentatori govore o „igranju vatrom“, „opasnoj situaciji“ i „neodgovornosti“.
Kada Kina govori o dužničkoj krizi, ona to predstavlja kao pobjedu socijalizma nad kapitalizmom. Kina je zemlja koja Americi daje najveće kredite.
Ali, Kinezi zapravo nemaju previše razloga da se podsmjehuju kao što to radi njihova propaganda. Kina je investirala ogromne sume novca (oko 1,152 milijarda dolara) u američke obveznice i sada kao svaki investitor mora da strahuje da dio tog bogatstva ne propadne…
Odgovornima u Pekingu je jasno da te obveznice sada ne mogu tako lako da se prodaju.
Kao najveći povjerilac Vašingtona, Kina mora da bude veoma oprezna sa daljim potezima kako ne bi došlo do širenja straha i panike. Brzo okretanje leđa dolaru nije moguće, jer bi ga to obezvrijedilo.
Sa druge strane, brz prelazak na euro-rezerve u Evropi nije dobrodošao, jer bi naglo jačanje eura uticalo na poskupljenje evropskog izvoza. Prodaja američkih obveznica takođe bi snažno oslabila dolar u odnosu na kineski juan, što bi bio veliki udarac za kinesku ekonomiju, koja je u velikoj mjeri zavisna od izvoza, prije svega izvoza jeftinih proizvoda u SAD.
Kina je možda zabilježila pobjedu u propagandi, ali je u velikoj mjeri zavisna od američkih unutrašnjopolitičkih zbivanja. Onaj ko pozajmi jedan milion dolara, ima dužnika u šaci, a onaj ko pozajmi milijardu dolara taj je upao u zamku“, piše Zidojče cajtung.
Obama će verovatno izaći kao pobjednik
O finansijskoj krizi u SAD piše i diseldorfski Rajniše post: „Već nedjeljama se republikanci i demokrate spore oko podizanja granica zaduženosti. Time je u međuvremenu pogođena cjelokupna svjetska ekonomija i posljedice bi mogle da budu nesagledive.
Moglo bi da dođe ne samo do sloma kursa na berzama, već i do bankrota banaka. Tada bi nova globalna finansijska kriza bila neizbježna. Kakve posjledice bi to imalo po Njemačku već je moglo da se vidi 2009. godine, kada je propala američka banka Leman (Lehman).
Iz političke borbe Barak Obama će vjerovatno izaći kao pobjednik. Većina Amerikanaca podržava njegov plan da se problem državnog deficita riješi kombinacijom smanjivanja izdataka i povećanjem poreza. Republikance bi tvrdoglavo odbijanje Obamih planova moglo skupo da košta“.
Ekonomska kriza prvog stepena
Ulrih Blum, predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (IWF) iz Halea smatra da je riječ o „ekonomskoj krizi prvog stepena“ i objašnjava: „Povećala bi se nezaposlenost, jer bi propala mnoga tržišta.
U obzir moraju da se uzmu i indirektni efekti. Ako na primjer francuske firme bankrotiraju zbog smanjenog izvoza u SAD, istovremeno propada i njemački izvoz u Francusku. Kod prethodne krize još smo bili u mogućnosti da njemačku ekonomiju na neki način zamrznemo i poslije godinu dana je gotovo nepromijenjenu izvadimo iz zamrzivača. U slučaju američkog bankrota tako nešto više neće biti moguće“, objašnjava za Sarbriker cajtung ekonomski stručnjak Blum.
( Dojče Vele )