Neki maloljetnici su na ulici i po 10 godina
Među prosjacima je oko 10 odsto domaćeg stanovništva, ostatak čine raseljena i druga lica, a mali je procenat starih prosjaka
"Dajte mi stan i posao, pa nećemo prositi“, vikala je prije neki dan žena koju su reporteri “Vijesti” zatekli kako sa svojim djetetom prosi na podgoričkim ulicama i koja već neko vrijeme, kako je priznala, izvodi djecu na ulice da prose.
U Ulici Stanka Dragojevića reporteri „Vijesti“ su više puta zatekli romsku djecu, od kojih je najstariji dječak imao pet godina, kako od prolaznika traže milostinju. Kada smo posljednji put naišli na dječaka koji je spavao ispod bora na parkingu, pozvali smo policiju. U međuvremenu se pojavila dječakova majka, koja je prvo negirala da je to njeno dijete, da bi kasnije, kada je stigla policija, dijete priznalo da je to njegova majka.
Prema podacima Uprave policije, prethodne godine je od 181 osobe zatečene u prosjačenju, 121 lice bilo maloljetno, od čega su 80 odsto dječaci. U istom periodu podnijeto je 13 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv punoljetnih lica, koja su organizovala prosjačenje ili su navodili ili prisiljavali na prosjačenje maloljetnu djecu.
Prose uglavom maloljetnici
Predstavnik Odsjeka za javni red i mir Uprave policije Baćo Baćović potvrdio je da su prosjaci na ulicama mahom maloljetnici, kao i da policija ima velikih problema oko djece, koju uhvate u prosjačenju bez prisustva roditelja ili staratelja. U tim slučajevima, kako objašnjava Baćović, djeca se smještaju u Centar za djecu i mlade “Ljubović”, nakon čega brigu o njima preuzima Centar za socijalni rad.
"To su obično kratkotrajni boravci, dok se staratelji ili roditelji ne pronađu. Apelovao bih na sve koji primijete maloljetnike u prosjačenju da nas pozovu na besplatan broj 122 ", naveo je Baćović.
On je dodao da službenici Uprave policije nemaju zakonsku mogućnost da lica koja se bave prosjačenjem procesuiraju, jer se ono ne smatra kažnjivim, već samo organizovanje, navođenje ili prisiljavanje na prosjačenje.
"Mi ćemo insistirati da se u izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, čije se usvajanje očekuje do kraja godine, i čin prosjačenja tretira kao prekršaj", naveo je Baćović.
Nema prihvatilišta za prosjake i skitnice
Iz Centra za socijalni rad navode da oni prosjacima pružaju pomoć u vidu starateljstva, smještaja u ustanove socijalne zaštite, smještaja u druge ustanove, prava na materijalno obezbjeđenje porodice, tuđu njegu i pomoć, ličnu invalidninu i jednokratne novčane pomoći.
Za sada u Podgorici nema prihvatilišta za prosjake i skitnice
"Za sada kod nas nema prihvatilišta za prosjake i skitnice, a svakako bi bilo dobro da se u Podgorici oformi jedna takva ustanova. Ovakva lica bila bi smještena za određeni vremenski period, do kad bi se radilo na korigovanju njihovog ponašanja, to jest na njihovoj socijalizaciji, promjeni ponašanja i pronalaženju adekvatnog trajnijeg smještaja", navode u Centru.
Među prosjacima 10 odsto domaćeg stanovništva
Prema njihovim podacima, među prosjacima je oko 10 odsto domaćeg stanovništva, ostatak čine raseljena i druga lica, a mali je procenat starih prosjaka.
Nalaze do kojih je, kroz praktičan rad, došla grupa volontera Fondacije za stipendiranje Roma govore da institucije u Crnoj Gori nemaju dovoljno informacija o prirodi i obimu prosjačenja djece, niti se u praksi pristupa vođenju statističke evidencije o problemu prosjačenja.
"Nadležni državni tužioci posebno su dužni učiniti dodatne napore kako bi se efikasnije počeo rješavati problem prosjačenja u kojima uglavnom učestvuju lica koja su strani državljani i koja nemaju regularno prijavljen boravak u Crnoj Gori. Takođe, državni tužioci moraju značajniju pažnju posvetiti i krivičnom gonjenju svih odgovornih u sistemu, posebno u Centru za socijalni rad, zbog nepreduzimanja odgovarajućih službenih mjera i radnji", navodi se u izvještaju FSR-a.
Prosjače duže od 10 godina
U izvještaju se dodaje da je posebno važno poboljšati uslove za rad multidisciplinarnih operativnih timova za zaštitu djece od zanemarivanja i zlostavljanja, koji funkcionišu pri CSR, čiji su postupci u pojedinim slučajevima pretjerano dugi.
"Jedan od slučajeva na kojem su volonteri radili govori da je postupak zbrinjavanja djece trajao cijelih 20 mjeseci i da su ona sve vrijeme živjela u neadekvatnom porodičnom okruženju. Zabrinjavajući je podatak da je u samo u Podgorici registrovano desetak malodobnih lica, koja kroz prosjačenje, bez prekida, žive i rade na ulici duže od 10 godina", stoji u izvještaju FSR.
Komitet Ujedinjenih nacija (UN) za prava djeteta, povodom praćenja primjene Konvencije o pravima djeteta u Crnoj Gori, konstatovao je da veliki broj djece, uglavnom Roma, živi i radi na ulici i da su ona posebno ranjiva kada je u pitanju trgovina ljudima, ekonomska i seksualna eksploatacija.
Galerija
( Maja Ivanović, Olivera Lakić )