Na čelu Sudskog i Tužilačkog savjeta ne mogu biti predsjednik Vrhovnog suda i VDT

Sudski i Tužilački savjet trebalo bi da imaju predsjednika i devet članova, a na njihovom čelu ne mogu biti predsjednik Vrhovnog suda i Vrhovni državni tužilac.

Ovo piše u nacrtu amandmana na Ustav koje je uradila Radna grupa Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo.

Iako je to skupštinsko tijelo trebalo da usvoji nacrt amandmana na najviši pravni akta, to će uraditi sjutra kako bi se na tekst uradile pravno-tehničke korekcije.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Velizar Kaluđerović podsjetio je da se ovi amandmani odnose na sudstvo, tužilaštvo i Ustavni sud.

Iako je im je Vladin predlog poslužio kao osnova, skupštinska radna grupa je ponudila i rješenja koja nijesu na tragu onoga što je predložila izvršna vlasti kada se radi o sastavu Sudskog i Tužilačkog savjeta.

„Vlada je predložila da Sudski savjet ima predsjednika i 10 članova, a mi smo predložili, i to bez ikakve alternative, da savjet ima predsjednika i devet članova. Predložili smo da isto bude i u Tužilačkom savjetu“, kazao je Kaluđerović.

Paritet Sudskog i Tužilačkog

On je dodao da u nacrtu amandamana piše da treba da postoji paritet broja članova Sudskog i Tužilačkog savjeta. Naime, poslanici predlažu da u Sudskom savjetu bude isti broj sudija i onih koji to nijesu, kao i da Tužilački savjet ima jednak broj članova koji su nosioci tužilačkih funkcija i onih koji to nijesu.

„To su naši predlozi bez obzira što je Vlada preferirala da u savjetima sudije i tužioci imaju većinu“, naveo je Kaluđerović.

Govoreći o detaljima nacrta amandmana na Ustav, poslanik SNP-a je kazao i da je njima definisano da predsjednik Vrhovnog suda i Vrhovni državni tužilac ne mogu biti na čelu Sudskog odnosno Tužilačkog savjeta.

„Ovim se ide na smanjenje prekomjernog uticaja nosilaca fukcije predsjednika Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužioca, na šta je ukazala Venecijanska komisija“, rekao je Kaluđerović.

Alternative za izbor predsjednika Vrhovnog

U tekstu nacrta postoje alternative oko načina izbora predsjednika Vrhovnog suda.

„Čini mi se da preovlađuje razmišljanje da izbor predsjednika Vrhovnog suda ostaje u nadležnosti Skupštine. Ali, ostavili smo i opciju da ga bira Sudski savjet“, kazao je Kaluđerović i dodao da je on jedan od onih koji se zalažu za to da predsjednika Vrhovnog suda bira Skupština, ali ne kao do sada na predlog predsjednika Vlade, Skupštine i Parlamenta, već na predlog Sudskog savjeta koji će prethodno nabaviti mišljenje Konferencije sudija.

Kaluđerović je naveo i rješenja vezana za to ko sve od članova Sudskog savjeta ne može biti predsjednik toga tijel.

„Po jednom predlogu, navedeno je da, uz predsjednika Vrhovnog suda, na čelu Sudskog savjeta ne može biti ni ministar poravde ni poslanici. Ali, ostala je i alternativa prema kojoj se to poslanicima dozvoljava“, rekao je Kaluđerović.

Nakon što Skupština utvrdi tekst nacrta amandana, on će ići na jednomjesečnu raspravu. Nakon toga nadležno radno tijelo Skupštine utvrđuje predlog akta o promjeni Ustava. On će biti usvojen u Skupštini ako za njega glasa dvije trećine svih poslanika.

( Mirjana Bošković )