Ne poštuje vas poslodavac? Pravac u Agenciju za radne sporove

Da radni sporovi ne moraju trajati godinama, primjer je slučaj Cetinjanina Dragana Pravilovića koji je za tri mjeseca pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova našao rješenje za problem koji je imao sa svojim poslodavcem, Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture.

Agenciji se, inače, obraćaju zaposleni koji imaju problem sa poslodavcem zbog nezakonitog raskida ugovora o radu, neuplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje, uskraćivanje korišćenja prava na godišnji odmor, nezakonitog rasporeda na drugo radno mjesto, prekovremenog rada i drugih prava iz rada i po osnovu rada. Takođe, Agencija rješava i kolektivne sporove koji nastaju u postupku zaključivanja, izmjena i dopuna kolektivnih ugovora, neprimjenjivanja pojedinih odredbi kolektivnih ugovora na pojedine zaposlene, sporovi koji nastaju u ostvarivanju prava na štrajk, kao i povodom ostvarivanja prava na sindikalno organizovanje.

Poslodavac nije htio da mi plati to što sam dva mjeseca mijenjao kolegu koji je bio na bolovanju i, pored svog redovnog posla, radio i njegov. Iako su ostali dobijali naknade za sličan rad, meni su govorili da nemam pravo na nadoknadu

Pravilović je “Vijestima” rekao da je izuzetno zadovoljan načinom i brzinom kojom je riješen njegov predmet, ali da je imao problem jer je poslodavac osporio validnost rješenja, pa je, ipak, morao pomoć tražiti od nadležnog suda. On je, inače, jedan od prvih radnika koji se obratio Agenciji koja radi od septembra prošle godine.

Da je sindikat radio svoj posao, do postupka ne bi došlo

"Poslodavac nije htio da mi plati to što sam dva mjeseca mijenjao kolegu koji je bio na bolovanju i, pored svog redovnog posla, radio i njegov. Iako su ostali dobijali naknade za sličan rad, meni su govorili da nemam pravo na nadoknadu. Podnio sam žalbu Agenciji, oni su provjerili osnovanost mojih tvrdnji, pitali poslodavca da li želi da učestvuje u arbitraži i nakon što je on pristao, postupak je počeo. Manje od tri mjeseca kasnije postupak je završen u moju korist - objasnio je Pravilović.

On je rekao da se obratio Agenciji jer je htio, bez sudskog postupka, da dokaže poslodavcu da je u pravu.

"Sukobili smo mišljenja i da je sindikat radio svoj posao, do postupka ne bi ni došlo", rekao je Pravilović.

Međutim, iako je rješenje Agencije kojim se zaključuje pravosnažno i izvršno, kao i sudsko, ispostavilo se da njegov poslodavac toga nije bio svjestan i smatrao je da i dalje ne mora da mu uplati zarađeni novac.

"Sami nijesu htjeli da postupe po rješenju, zbog čega sam svoj novac, ipak, morao da tražim preko suda. Sad opet imam problem jer su mi smanjili platu za 10 odsto bez donijetog rješenja i slučaj je na sudu, jer za Agenciju više neće ni da čuju", kazao je Pravilović i dodao da su mu “teška srca uplatili novac” i da su na sudu pokušali da opstruiraju postupak i tvrdili da Agencija nema ovlašćenja.

Iako je Zavod u kojem je radio, a čije nadležnosti treba da se podijele ne dvije institucije, državni, njegovi rukovodioci nijesu znali da Agencija ne daje samo mišljenje, na šta su oni računali, već i pravosnažne odluke.

Rad se mora poštovati

"Očekivali su da tamo čuju mišljenje i da ga ne poštuju. Zbog toga su i pristali na takav postupak. Sad kad su shvatili šta je to u stvari, neće ni da čuju za Agenciju. I to je slučaj sa svim poslodavcima. Oni radije godinama maltretiraju radnike po sudovima i u jurišu se povlače kad shvate šta je posao Agencije o kojoj ja imam najbolje mišljenje", rekao je Pravilović.

U pitanju su bile minorne pare, ali sam htio da im dokažem da svaki rad moraju da plate - istakao je Pravilović

On je kazao i da se u oba postupka upustio da bi poslodavcu dokazao da se rad mora poštovati.

"U pitanju su bile minorne pare, ali sam htio da im dokažem da svaki rad moraju da plate - istakao je Pravilović, dodajući da bi rukovodioci države morali da znaju da oni koji upravljaju njihovim institucijama “nijesu baš sposobni i odgovorni”.

Poslodavci radije godinama maltretiraju radnike po sudovima, ali se u jurišu povlače kad shvate šta je posao Agencije, da su njene odluke pravosnažne, rekao je Cetinjanin Dragan Pravilović

Riješili 60 odsto prijavljenih sporova

Agencija za mirno rješavanje radnih sporova je 20. septembra protekle godine počela sa rješavanjem sporova i od tog dana do 1. juna, prema riječima direktorice Zdenke Burzan, podnijeto im je 239 predloga za mirno rješavanje radnih sporova. Većina od tog broja su, kako je Burzan rekla, individualni radni sporovi i to 234, a pet je kolektivnih sporova.

Od ukupnog broja podnijetih predloga riješena su 142 (što je više od 60 odsto prijavljenih), od čega je 88 slučajeva riješeno pozitivno, odnosno postignut je dogovor između strana u sporu, 42 predloga su obustavljena zbog odbijanja jedne od strana da pristupi postupku mirnog rješavanja spora, kao i zbog neizjašnjavanja druge strane o dostavljenom predlogu u zakonom propisanom i naknadno ostavljenom roku, 12 predloga je odbačeno zato što je postupak već okončan pravosnažnom sudskom presudom ili predmet spora nije u nadležnosti Agencije, odnosno kada je poslodavac u stečaju. Sada je u toku postupak prihvatanja predloga i izbora arbitara za 97 predloga.

"Navedenim brojem podnijetih predloga obuhvaćeno je više od 8.500 stranaka, što znači da je jednim predlogom obuhvaćen veći broj stranaka", rekla je Burzan. Iako je riječ o novoj i “mladoj” instituciji, u Agenciji su zadovoljni brojem predmeta.

"I pored činjenice da mirno, odnosno vansudsko rješavanje radnih sporova predstavlja novinu u pravnom sistemu Crne Gore, broj podnijetih predloga ukazuje na spremnost stranaka da zaštitu svojih prava iz rada i po osnovu rada ostvaruju pred Agencijom, kako bi izbjegli duge sudske postupke, koji su po prirodi složeni i formalni, zadržali dobre međuljudske odnose sa drugom stranom u sporu i došli do funkcionalno prihvatljivog rješenja za obje strane", kazala je Burzan.

Postupci će biti pojednostavljeni izmjenama zakona

Skupštini je dostavljen Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, koji je urađen na inicijativu Agencije koja je u radu nailazila na određene probleme.

Direktorica Agencije Zdenka Burzan je kazala da je osnovni razlog za izmjenu i dopunu zakona dosadašnje iskustvo u radu Agencije koja je u postupku rješavanja tih sporova utvrdila određene nejasnoće i pokrenula inicijativu za njegovu izmjenu i dopunu, kako bi se stranama u sporu postupak učinio efikasnijim i sigurnijim.

"Predlogom zakona uređuju se odredbe koje se odnose na preciziranje djelokruga rada Agencije, koja pored samostalnosti i nezavisnosti u okviru svojih nadležnosti vrši i javna ovlašćenja, utvrđuju se obaveze koje se odnose na miritelja i arbitra u kolektivnom i individualnom radnom sporu, kada je u pitanju trajno čuvanje podataka, kao poslovne tajne, do kojih je došao u postupku i da obaveze koje ima u toku postupka ne može prenositi na drugo lice.

Utvrđuje se i mogućnost da miritelj prisustvuje u kolektivnom pregovaranju radi pružanja stručne i druge pomoći učesnicima i da im ukazuje na predloge koji nijesu u skladu sa zakonom i drugim propisima", objasnila je Burzan.

Ona je rekla i da će biti propisana i posebna uloga Agencije kada ona mora djelovati po službenoj dužnosti, ako strane u sporu najave štrajk u djelatnosti od javnog interesa kada postoji obaveza obezbjeđivanja minimuma procesa rada, a srane u sporu ne podnesu predlog za mirno rješavanje radnog spora u roku od 24 časa od najave štrajka.

( Marijana Camović )