Brejvikov advokat: Drogrirao se, umislio da je ratnik

Advokat Norvežanina koji je ubio 76 osoba, pokušao je da popuni velike praznine u informisanosti javnosti o njegovom klijentu, opisujući ga kao „veoma hladnu“ osobu koja je živjela u sopstvenom svijetu.

„Čitav ovaj slučaj ukazuje da je on mentalno poremećen”, rekao je Geir Lipestad o 32-godišnjem Andersu Behringu Brejviku, koji je priznao „svirepe ali neophodne” akcije, ali poriče da je kriminalac.

Advokat je kazao da je prerano reći da li će neuračunjivost biti glavna strategija odbrane i dodao bi se njegov klijent mogao tome suprotstaviti jer osjeća da samo on „razumije istinu”.

Dodao je da je Brejvik uzimao narkotike da bi „bio jak, efikasan, budan“. Nije naveo koju drogu je koristio.

Brejvik je izjavio da pripada jednoj antiislamskoj mreži koja ima dvije ćelije u Norveškoj i još neke u inostranstvu. Međutim, policija vjeruje da je vjerovatno djelovao sam kada je izveo krvave napade.

On mrzi sve zapadne ideje

„On mrzi sve zapadne ideje i vrijednosti demokratije... očekuje da je ovo početak rata koji će trajati 60 godina. Sebe smatra ratnikom. Počeo je ovaj rat i na neki način je ponosan zbog toga”, rekao je Lipestad.

Lipestad, član Laburističke partije čiji je podmladak bio meta Brejvikovog podivljalog pohoda na idilično ostrvo Utoja, rekao je da će odustati ako njegov klijent ne pristane na psihološke testove.

„On ima predstavu o stvarnosti koju niko drugi ne dijeli,” kazao je advokat.

„On ima predstavu o stvarnosti koju niko drugi ne dijeli"

Lipestad je prethodno branio jednog desničara koji je 2002. dobio 17 godina zatvora zbog rasno motivisanog ubistva Bendžamina Hermansena (15), čiji je otac bio Afrikanac.

Ministar pravde Knut Storberget je obacio kritike da je policija presporo reagovala na masakr i pohvalio njihovu akciju nakon napada kao „fantastičnu”.

Naoružanom timu SWAT bilo je potrebno više od sat da dođe do ostrva Utoja, gdje je Brejvik hladnokrvno ubijao prestrašene mlade ljude u kampu Laburističke partije. Tamo je ubio 68 osoba i osam u ranijem bombaškom napadu na oblast u kojoj su smještene institucije vlade u Oslu.

Storberget je takođe demantovao da je policija ignorisala prijetnje od desničarskih ekstremista u Norveškoj, rekavši: „Odbacujem tvrdnje da ultradesnica nije bila pod našim mikroskopom.”

Norvežanima je donekle laknulo zato što je Brejvik, čini se, djelovao sam u pokušaju da spasi Evropu od „kulturnog marksizma” i „muslimanske invazije” napadom na vladajuće laburiste.

Norveška dobila "tešku lekciju"

Storberget je za televiziju Rojters rekao da je Norveška dobila „tešku lekciju” ali da će ostati otvorena i slobodna demokratija iako će uvesti određene promjene u cilju poboljšanja bezbjednosti.

Rajmond Johansen, generalni sekretar Laburističke partije, takođe je rekao da bi Norveška trebalo da ostane otvoreno društvo.

„To što su političari i dalje bliski sa narodom vidim kao kvalitet norveškog društva,” rekao je.

Policija se branila od optužbi da je trebalo dići uzbunu zbog Brejvika. Bezbjednosna policija PST je saopštila da se njegovo ime pojavilo samo jednom na Interpolovoj listi od 50 do 60 Norvežana, nakon što je platio 22 dolara jednoj poljskoj firmi za proizvodnju hemikalija. Oni nijesu našli razlog da reaguju.

Stručnjaci sumnjaju u Brejvikovu tvrdnju da je dio šire ultradesničarske mreže antiislamskih „krstaša”

Stručnjaci sumnjaju u Brejvikovu tvrdnju da je dio šire ultradesničarske mreže antiislamskih „krstaša”, i to smatraju hvalisanjem jednog psihopatskog fantazera koji je napisao da je pretjerivanje način da zbuni istražitelje.

Jngve Jstad, norveški forenzički psihijatar i savjetnik policije, rekao je da je malo vjerovatno da će se ustanoviti da je Brejvik psihotičan i da shodno tome ne odgovara za svoje akcije.

Zločin protiv čovječnosti?

Tužioci će razmotriri da li Brejvikov čin potpada pod zakon iz 2008. o zločinu protiv čovječnosti.

„Ubiti civila sistematski je osnovni kriterijum za optužbe za zločin protiv čovječnosti”, rekao je Stale Eskeland, profesor krivičnog prava na Univerzitetu u Oslu. Maksimalna kazna za taj prekršaj iznosi 30 godina zatvora, dok je za terorizam zaprijećena 21 godina.

U oba slučaja kazna može biti produžena za do pet godina ako postoji rizik od ponavljanja prekršaja.

Želi da upozna Putina i papu

Norveški ubica je izazvao potencijalnu neprijatnost ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, opisavši ga kao vrijednog poštovanja i jednu od dvije osobe koje bi najviše želio da upozna.

Putinov portparol je odbacio te komentare kao „trabunjanje jednog ludaka“ a prokremaljski podmladak se distancirao od Brejvika nakon što je i njega pohvalio u manifestu napisanom prije napada u petak, prenio je Rojters.

Međutim, te izjave su zatalasale blogosferu a ruska društevena mreža Vkontakte, koja podsjeća na Fejsbuk,objavila da je blokirala pristup jednoj prijateljskoj grupi koja je izrazila podršku Brejviku. List „Komersant” je citirao Putinovog portparola Dmitrija Peskova, koji je rekao da je Brejvik „oličenje đavola“.

„On je aspolutno lud i bez obzira na to šta je napisao ili rekao, to je trabunjanje jednog ludaka,” kazao je Peskov. U Brejvikovom manifestu na 1.500 strana, Putin je opisan kao „pošten i odlučan lider vrijedan poštovanja.” „Imenuj jednu živu osobu koju bi želio da upoznaš,“ postavio je Brejvik retoričko pitanje.

Japan kao uzor

Njegov odgovor glasi: „Papa ili Vladimir Putin. Brejvik u manifestu opisuje Japan kao zemlju za uzor, hvaleći je zato što se kloni multikulturalizma, rekavši da bi želio da upozna bivšeg japanskog premijera Tara Asa, desničarskog konzervativca.

Ubica takođe poziva Norvešku da osnuje omladinski pokret po uzoru na prokremaljsku grupu Naši

Ubica takođe poziva Norvešku da osnuje omladinski pokret po uzoru na prokremaljsku grupu Naši.

Portparolka te grupe je rekla da neće odgovarati na „mišljenje ludaka”. Jedan ruski bloger, Čudinovandrei, rekao je da su Brejvikove poruke ostavile trag na Kremlju.

„To je isto kao da je Hitler oživio i rekao da je Putinovo liderstvo vrijedno hvale. Ne znam kako će Kremlj ikad oprati ruke od toga.”

Drugi bloger je upozorio:

„Ja sam 95 odsto siguran da će se Brejvikovi sljedbenici uskoro pojaviti u Rusiji, i ne samo u Rusiji. Loše ideje su vrlo zarazne.”

( Angelina Šofranac )