Istraživanje CEDEM-a: Sudije ne uzimaju novac, ali ne odbijaju intervencije

Sudije rijetko uzimaju novac za “usluge” i ključni problem u njihovom radu su intervencije, autocenzura, različito tumačenje istog zakona.

To je pokazalo šestomjesečno istraživanje ”Rizici korupcije u sudskom sistemu i biznis sektoru” realizovanog u sklopu Programa Efikasnog upravljanja, koji je finansiran sredstvima USAID-a, a implementira ga East West Management Institute (EWMI).

Prema istraživanju, koje je predstavio profesor Miloš Bešić, jedan od ključnih problema u sudstvu, ali dodaje da bi se mogao navesti i za druge obkasti, je postojanje korišćenja socijalnih mreža kako bi akteri ostvarili svoje ciljeve.

"To podrazumijeva da se tačno zna status pojedinih aktera u mreži koji ga koriste u sopstvene svrhe. To povlači i da sudije ne mora niko da zove kada sude nekom ko je važan u sistemu da bi donio odluku koju on očekuje. Sudije se, međutim, žale da mediji koliko pomažu u pojedinim procesima, toliko u drugim prave štetu jer se donose odluke koje su suprotne njihovim uvjerenjima pod pritiskom javnosti, a glavni razlog je što ne žele da se nađu na naslovnim stranama medija, kazao je Bešić.

Problem lažiranja korupcije

Kako je pokazalo istraživanje, rad sudija prati i problem lažiranja korupcije tako što advokati prikazuju korupciju i tamo gdje je nema u slučajevima kada od klijenta uzimaju novac uz obećanje da će ga predati sudiji i tako riješiti slučaj iako u stvari nikada do toga ne dođe.

"Ako izgube slučaj, pred klijentima se pravdaju da je druga strana sudiji ”dala više”"

"Ako izgube slučaj, pred klijentima se pravdaju da je druga strana sudiji ”dala više”, a ne da su u rukama imali slabiju argumentaciju od suprotne strane."

Istraživanje je rađeno anketiranjem 1.500 slučajno izabranih ispitanika, na osnovu 17 individualnih intervjua sa sudijama, 9 intervjua sa advokatima,23 individualna intervjua sa predstavnicima preduzeća i 500 ankentiranih preduzeća.

"Završavanje posla novcem" češće po opštinama

Prema riječima Bešića, u Crnoj Gori kada neko krene u postupak najprije se raspituje ko bi mogao da zna toga što bi mu pomogao.

Bešić kaže da ni sam ne zna kako bi se mogao riješiti taj problem političkih i porodičnih veza ali je dobro što je indentifikovan. "Zajednički problem istraživanja u sudstvu i biznisu je da se intervencije i "završavanje posla novcem" mnogo češće dešava po opštinama nego na državnom nivou." Istraživanje je pokazalo da je problem u oblasti biznisa linija manjeg otpora, odnosno da preduzetnici, usljed uvjerenja da je korupcija veoma raširena, ne prezaju od korupcije ako je to u funkciji jednostavnog rješenja, čime se dodatno da je legitimitet korupciji.

"Drugim riječima, korupcija je za biznismene prihvatljiv način ponašanja ako to na najjednostavniji način njima pomaže da ostvare svoje ciljeve. Drugi problem je što većina građana i biznismena ne vjeruje u kredibilitet tendera jer su procedure previše komplikovane."

Indentifikovan je problem selektivne primjene propisa od strane inspekcija

Ispitanici su takođe ukazali i na problem neefikasnosti žalbi na ishod tendera jer dok nezadovoljni čekaju na ishod sudskog postupka izabrani odmah kreću u posao.

U odnosima javnog i privatnog sektora problem je "birokratskog ritualizma".

Naime, istraživanje je pokazalo da u postupku izdavanja građevinskih dozvola i radu inspekcijskih službi ključni problemi su sporost, tromost i nefikasnost birokratije.

Indentifikovan je problem selektivne primjene propisa od strane inspekcija.

( Dragana Babović )