Brejvik 4 mjeseca bio sumnjiv policiji
Brejvik je rekao da nije kriv i da je htio da spasi Norvešku i Zapadnu Evropu od "kulturalnog marksiszma".
Najveći masovni ubica u istoriji Norveške Anders Behring Brejvik označen je kao sumnjiv još u martu ove godine, saopštila je danas norveška policijska bezbjednosna služba PST.
Brejvik, koji stoji iza napada od petka u kojima je, prema najnovijim podacima ubijeno 76 ljudi, tada je privukao pažnju policije, jer je kupio proizvode jedne poljske kompanije koja prodaje hemikalije, ali je ovaj događaj bio previše beznačajan da bi se na osnovu njega preduzeli dalji koraci, izjavila je direktorka PST Jane Kristiansen za norvešku televiziju NRK, javio je AFP.
Poljska policija saopštila je danas da je privela trgovca hemikalijama, kod kojeg je Brejvik kupovao hemikalije za izradu bombe aktivirane u petak u centru Osla, a državno tužilaštvo je navelo da je jedna osoba saslušana i da nije uhapšena, niti je protiv nje podignuta optužnica.
Policija je u Vroclavu pretresla skladište preduzeća koje hemikalije prodaje preko Interneta.
Broj žrtava smanjen sa 93 na 76
Portparol policije Ojštein Meland izjavio je da je greška nastala zbog toga što su se policajci i spasioci koncentrisali na spasavanje preživjelih i obezbjeđivanje mjesta zločina.
Prema njegovim riječima, novi bilans žrtava na ostrvu Utoja napravljen je nakon što su tijela svih poginulih odnijeta sa tog ostrva.
"Taj broj može da se poveća", rekao je Meland i dodao da još uvijek traje potraga za poginulima.
On je promjenu podatka o broju žrtava na ostrvu Uroja objasnio činjenicom da je u petak poslije podne situacija u Norveškoj bila haotična, i da je moguće da je policija više puta upisala iste žrtve.
BBC prenosi saopštenje norveške policije, koja je broj žrtava smanjila sa 93 na 76.
"Nisam kriv"
Iza zatvorenih vrata, završeno je danas, nešto posle 14. 30 sati, saslušanje Andersa Beringa Brejvika, koji je optužen za bombaški napad u glavnom gradu Norveške i masakr na ostrvu Utoja, u kojima su ubijene 93 osobe.
"Saslušanje je okončano, sala je prazna", rekao je jedan zvaničnik suda, prenosi AP. Saslušanje je trajalo oko 40 minuta, pošto je počelo oko 13.50.
Brejvik je rekao da nije kriv i da je htio da spasi Norvešku i Zapadnu Evropu od "kulturalnog marksiszma".
Sudija je citirao Brejvika, prenosi BBC: "Muslimani su htjeli da nam kolonizuju zemlju, i vladajuća partija je morala da bude kažnjena što je to dozvolila".
Brejvik je na saslušanju ispričao da je sarađivao sa još dvije terorističke ćelije.
Sudija mu je odredio pritvor od 8 nedjelja, od čega četiri u potpunoj izolaciji.
Karadžić je heroj
Glavni osumnjičeni za stravične napade u Norveškoj Anders Bering Brejvik, u svom "manifestu" objavljenom na internetu prije napada navodi da je na djelovanje podstaknut još 1999. godine iz protesta što se norveška vlada uključila u NATO bombardovanje Srbije, kao i da bi želio da upozna Radovana Karadžića.
U tekstu koji predstavlja kombinaciju dnevnika, uputstva za pravljenje eksplozivnih naprava i političkog traktata, autor navodi da je ova kampanja bila pogrešno usmjerena protiv "naše braće Srba koji su željeli da protjeraju islam deportovanjem Albanaca natrag u Albaniju".
Među ljudima koje bi želio da upozna, Bering navodi haškog optuženika Karadžića, negirajući da je on, kako piše, "masovni ubica i rasista", već tvrdi da će Karadžić "zbog svojih napora da oslobodi Srbiju islama, uvijek biti smatran i upamćen kao časni krstaški ratnik i evropski ratni heroj", prenio je CNN.
Među ljudima koje bi želio da upozna, Bering navodi haškog optuženika Karadžića
U dokumentu na 1.500 strana pod nazivom "2083: Evropska deklaracija nezavisnosti", autor izlaže ekstremno desničarska stanovišta i obećava da će "evropski građanski rat" dovesti do egzekucije "kulturnih marksista", multikulturalnosti i protjerivanja muslimana.
Kraj rata 2083.?
Godina 2083. navedena je u naslovu ovog dokumenta kao godina kada autor smatra da će se ovaj građanski rat okončati.
Bering, takođe, kritikuje vladu u Oslu zbog "kukavičnog načina na koji se bavila pitanjem karikatura proroka Muhameda", misleći pritom na izvinjenje koje je norveška vlada uputila zbog toga što su privatni listovi u zemlji više puta objavili kontroverzne ilustracije.
Haos u Oslu
On, pored toga, kritikuje Norvešku što je dodijelila Nobelovu nagradu za mir bivšem palestinskom lideru Jaseru Arafatu.
"Situacija je jednostavno haotična", piše on, ističući da "hiljade muslimana" godišnje dođe u njegovu zemlju i dodaje da se "ovi suicidni izdajnici moraju zaustaviti".
Policija potvrdila manifest na Internetu
Norveške policija je danas potvrdila da se manifest pojavio na Internetu istog dana kada su se ovi stravični događaji odigrali.
U eksplozijama u centru Osla i pucnjavi na ostrvu Utoja ubijeno je najmanje 93 ljudi, a i dalje traje potraga za nekoliko nestalih.
Pred sud u uniformi, želio javno saslušanje
Osumnjičeni za napade u Norveškoj u kojima su poginule 93 osobe, Anders Behring Brejvik, izveden je pred sudiju koji je odredio pritvor od 4 nedjelje, dok je istovremeno u podne u čitavoj zemlji minutom ćutanja odata pošta žrtvama. Norveška prijestonica je u posljednja dva dana preplavljena novinarima i brojnim televizijskim ekipama iz čitavog svijeta.
Masakr na ostrvu
Advokat osumnjičenog izjavio je juče da je njegov klijent zatražio da saslušanje bude otvoreno za javnost i da se u sudnici pojavi u uniformi. "Ima dvije želje: prva je da saslušanje bude javno, a druga je da mu se omogući da bude obučen u uniformu", rekao je norveškoj TV stanici NRK advokat Geir Lipestad. U dva odvojena napada, u Oslu i na ostvu Utoja, prema posljednjim podacima, 93 osobe su poginule, a više od 90 je ranjeno.
Galerija
( Vijesti online )