Sa novom aplikacijom: Preko mobilnog da primamo novac i plaćamo račune

To što u Crnoj Gori još u potpunosti nije zaživio servis elektronskog bankarstva koji podrazumijeva plaćanje usluga i servisa putem računara, nije smetnja studentima Univerziteta Donja Gorica da razmišljaju o realizaciji sistema m-bankinga, usluge plaćanja putem mobilnih uređaja.

Autori Anton Jurovicki, student Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije, i Jovan Radunović i Igor Telebak, sa Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, za projekat “Mobile banking Montenegro” nedavno su nagrađeni na konkursu “10 za 10”, koji Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) raspisuje već dvije godine.

Mobile banking (m-banking, mobilno bankarstvo) je sistem regulisanja i plaćanja računa i drugih troškova, kao i primanja novca, putem mobilnog telefona.

Projekat za koji je trojac sa UDG nagrađen podrazumijeva izradu aplikacije za sve mobilne telefone, s akcentom na one koji rade na iOS, Android i Symbian operativnim sistemima.

Bez odlaska u banku

E-banking omogućava klijentima banke da putem personalnog računara i internet veze, bez odlaska u banku, komuniciraju sa svojim tekućim računom.

„M-banking na drugačiji način omogućava vođenje računa o troškovima, a prije svega, štedi vrijeme i omogućava mobilnost i lakoću u plaćanju. Pomoću m-bankinga na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme možete platiti račun, prebaciti novac na nečiji račun, te imati uvid u stanje na vašem računu“, kaže Jurovicki, jedan od autora nagrađenog projekta.

Tokom 2010, razvoj savremenih informacionih sistema u velikoj mjeri je okrenut na aplikacije koje podržavaju svi pametni telefoni. M-banking je kao sredstvo plaćanja, u tom smislu, navodi Jurovicki, više nego efektivan i koristan zbog jednostavnosti rukovanja i mogućnosti stalnog praćenja tokova sredstava sa računa.

Takođe, korisnik neće morati da se prilagođava radnom vremenu banaka i nervira se ako ne uspije da realizuje željene transakcije...

„Većini naših vršnjaka današnja prva asocijacija na banke nije baš pozitivna. Osim što ih asocira na visoke kamate i donekle napovjerenje koje je posljedica ekonomske krize, banke ih često asociraju i na gužve, čekanje u redovima ispred šaltera, ponekad komplikovanu papirologiju. Našom aplikacijom smo pokušali da pojednostavimo realizovanje transakcija i korišćenje bankarskih usluga do mjere do koje današnja tehnologija u Crnoj Gori to dozvoljava“, objašnjava Jurovicki i dodaje da bi upotreba aplikacije omogućila da se izbjegnu duga stajanja u redovima za uplate i podizanje novca, plaćanje računa.

Takođe, korisnik neće morati da se prilagođava radnom vremenu banaka i nervira se ako ne uspije da realizuje željene transakcije...

„Aplikacija omogućava da korisnik sa bilo kojeg mjesta, gdje postoji pristup internetu, i telefona, u bilo koje vrijeme može da izmiri svoje obaveze za svega nekoliko minuta“, kaže Jurovicki.

Doprinijeli bi boljem poslovanju banke

Preuzimanje aplikacije bi, navode autori, bilo besplatno, ali bi korisnik plaćao simboličnu proviziju banci za ostvarene transakcije.

Osim benefita za krajnje korisnike, autori kažu da bi njihova aplikacija, čija izrada bi koštala oko 40.000 eura, mogla da doprinese i boljem poslovanju banaka, u smislu smanjenja troškova u pogledu radne snage i zakupa poslovnih prostora.

Visa Card u saradnji sa Googleom pravi novi bankarski sistem zasnovan na svim mobilnim platformama, tzv. e-wallet (elektronski novčanik).

Prema prognozama istraživačke kompanije Berg Insight, broj aktivnih korisnika m-bankarstva i srodnih servisa će, sa 55 miliona u 2009, porasti na 894 miliona u 2015. godini, što je godišnja stopa rasta od skoro 60 odsto.

Visa Card u saradnji sa Googleom pravi novi bankarski sistem zasnovan na svim mobilnim platformama, tzv. e-wallet (elektronski novčanik).

„To znači da će sve moći da se plaća preko mobilnog telefona primjenom NFC signala (Near Field Communication)“, kaže Jurovicki.

Prema njegovim riječima, čak i uz razvoj tog sistema plaćanja, mogućnosti i potencijal ideje Mobile banking Montenegro neće biti umanjen, jer je njihovu aplikaciju moguće unaprijediti za takvu vrstu poslovanja.

Crnogorske banke oprezne

Crnogorski bankari su usluge elektronskog bankarstva ponudili prije 2005, ali preciznih podataka o procentu učešća tog servisa u ukupnom platnom prometu u zemlji nema.

Jedini dostupan podatak je statistika o trendovima rasta broja korisnika elektronskog bankarstva.

Jedini dostupan podatak je statistika o trendovima rasta broja korisnika elektronskog bankarstva.

Tako je prema izvještaju Centralne banke, broj korisnika najbrže rastao u prvim godinama ponude usluge. Godine 2006. u zemlji su bila ukupno 4.852 e-banking korisnika.

Njihov broj se udvostručio već naredne godine, na 8.577, da bi 2008. trend rasta bio umanjen. Te godine je, prema podacima Centralne banke, u Crnoj Gori bilo 12.556 korisnika e-bankinga.

Godinu kasnije, 2009, broj korisnika je porastao na 18.155. Uslugu m-bankinga još ne pruža nijedna banka koja posluje u Crnoj Gori i, sudeći prema navodima s početka godine, crnogorski korisnici će m-banking čekati neko vrijeme.

Njegovu dostupnost, kako su tada kazali u većini banaka, odrediće isplativost daljeg razvoja e-bankinga, na donekle ograničenom tržištu Crne Gore.

( Damira Kalač )