Ključni detalji ugovora o energetskom kablu sa Italijom ostali tajna
Ugovorena dokumentacija je objavljenja u utorak, nakon sedam mjeseci od potpisivanja, na engleskom jeziku, s tim što je više stranica brisano
Vlada, Crnogorski elektroprenos (CGES) i italijanska Terna su saglasni da je efikasan završetak podmorskog kabla i dalekovoda obostran interes, a u slučaju odlaganja i probijanja rokova izgradnje međusobno će naplaćivati penale.
U objavljenom ugovoru za taj posao nijesu otkriveni iznosi novčanih kazni, ali ni podaci o rokovima izgradnje po fazama.
Ugovorom o energetskom povezivanju Italije i Crne Gore je predviđeno da onaj zbog koga dođe do eventualnog odlaganja radova mora da otkloni nedostatke i u određenom terminu ubrza poslove.
Time investitor dobija šansu da nadoknadi izgubljeno vrijeme prije kažnjavanja za neizvršenje obaveza.
Tako, na primjer, ako projekat u prvoj fazi “zakaže” zbog Terninog kašnjenja nabavke opreme, imaće na raspolaganju 20 radnih dana da dovrši započeto i predloži detaljan “projekat za oporavak” sa predlogom ubrzanih aktivnosti.
Isti rok ostavljen je i CGES-u ako iz nekih razloga projekat ne bude realizovan na vrijeme. Ako se ni tada obaveze ne završe u zacrtanim rokovima, koji po fazama realizacije posla nijesu objelodanjeni, predviđeni su penali u nepoznatim iznosima koji će međusobno plaćati za svaki puni mjesec kašnjenja.
Rok zakašnjenja u drugoj fazi projekta produžen je na 12 sedmica za nadoknadu propuštenog.
Ugovorena dokumentacija je objavljenja u utorak, nakon sedam mjeseci od potpisivanja, na engleskom jeziku, s tim što je više stranica brisano i na ključnim djelovima ugovora je to naznačeno italijanskom riječju “omissis”.
Nema objašnjenja zašto se uklonjeni elementi ugovora ocjenjuju povjerljivim, ali sadržaj prije praznog prostora pokazuje da se radi o bitnim podacima. Iz Ministarstva ekonomije su juče najavili da će u “narednih par dana” ugovoreno objaviti na našem jeziku, koliko je potrebno da se tretira zvaničnim prevodom sa izostavljenim djelovima.
A nedostaje...
Nema odgovora na ključna pitanja, od kojih ni o slučajevima kada crnogorska i italijanska strana imaju pravo na raskid ugovora i naplatu odštete.
Iz ugovora su izostavljene informacije o rokovima za usvajanje planskih rješenja, dobijanje građevinskih dozvola, nabavku opreme…
Glavni poslovi države su usvajanje planske dokumentacije, obezbjeđivanje građevinskih i drugih dozvola i očekuje se da to uradi blagovremeno, ali su izostavljeni planirani rokovi.
Iz ugovora su izostavljene informacije o rokovima za usvajanje planskih rješenja, dobijanje građevinskih dozvola, nabavku opreme…
Navedeno je da Vlada odgovara za usvajanje planova u razumnom roku, što takođe povlači kaznu ako ne poštuje procijenjenu dinamiku.
Ugovoreno je da izgradnja podvodnog kabla ne traje duže od 30. juna 2014. godine, dok je puštanje u rad dalekovoda od primorja do Pljevlja predviđeno najkasnije do novembra 2015.
Iako u dokumentaciji Kotor/Tivat navode kada pominju mjesto energetskog postrojenja sa trafo-stanicom, predloženo je da to bude Lastva Grbaljska u Kotoru, što su Opština i građani odbili na završenoj raspravi o kablu i dalekovodu. Čeka se novi predlog o lokaciji.
I izvoz i uvoz struje
Gotovo su neotkrivene obaveze Terne, koja je zabranila objavljivanje “povjerljivih informacija”, na šta je Vlada pristala.
Konkretne cifre se odnose na izgradnju dalekovoda do Pljevalja, koji će biti priključen na postrojenje spojeno sa podmorskim kablom kojim bi Italija da crpi struju iz crnogorskih izvora energije. Zarađivaće od tranzita struje, a Crna Gora će dobijati petinu prihoda od tranzita.
Kablom snage hiljadu megavata moguća je, precizirano je ugovorom, dvosmjerna razmjena električne energije. Terna najavljuje ulaganje od 758 miliona eura u izgradnju kabla i energetskog postrojenja na crnogorskom dijelu i mrežnu konekciju sa italijanske strane, ali nijesu navedeni pojedinačni investicioni iznosi.
Projekat predviđa novi dalekovod od Pljevalja do Bajine Bašte, kao i da ce Crna Gora prenosom poveže sa Višegradom
Trafo-stanica treba da bude i 400-kilovoltni dalekovod, koji namjeravaju da “sprovedu” kroz nacionalne parkove i preko zaštićenog kanjona Tare, treba da bude priključen na mrežu do novembra 2014. To je posao Elektroprenosa.
Crna Gora se obavezala da će nadležne institucije u najkraćem mogućem roku izdati dozvole, koncesije ili ovlašćenja i prava za zemljište da bi blagovremeno završena energetska infrastruktura.
Projekat predviđa novi dalekovod od Pljevalja do Bajine Bašte, kao i da ce Crna Gora prenosom poveže sa Višegradom.
( Ivana Gudović, Rajko Milić )