BiH posrće dok se EU i SAD spore

Prvi put od rata 1992-95, politička dinamika u Bosni i Hercegovini naginje ka potpunoj polarizaciji i sve većim napadima na instuticije formirane na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, ocjena je posmatrača tamošnjih prilika.

Situaciju pogoršava to što su Sjedinjene Američke Države i Evropa saglasne da su promjene neophodne, ali se ne mogu dogovoriti oko toga kako ih izdejstvovati i odagnati rastuće tenzije, piše „Internešnl herald tribjun“ (IHT). Međunarodna zajednica je uzmakla posljednjih godina i analitičari su saglasni da blokada i stalni sukobi podrivaju legitimitet bosanskih institucija i koče njen napredak ka glavnim ciljevima – članstvu u NATO i Evropskoj uniji.

Silaznoj putanji doprinose slaba ekonomija i rasprostranjena korupcija. Nezaposlenost iznosi oko 42 odsto, a agencija Mudis je prošlog mjeseca degradirala kreditni rejting BiH sa stabilnog na negativni.

Evropa ne vjeruje

"Stagnacija postoji posljednjih nekoliko godina jer smo mislili da Bosanci mogu sami obaviti posao,“ kaže visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.

"Stoga smo mi, međunarodna zajednica, zauzeli pristup dalje ruke.“

"Praktično sve međunarodne institucije u Bosni su izgubile autoritet,“ kaže se u izvještaju koji je Međunarodna krizna grupa objavila prošlog mjeseca.

Dok je globalna pažnja usredsređena na ratove i krize u svijetu, poznavaoci bosanski prilika kažu da međunarodna zajednica nema novu strategiju za obnavljanje angažovanja u BiH niti zajedničku politiku koja bi tu državu pogurala naprijed.

"Praktično sve međunarodne institucije u Bosni su izgubile autoritet,“ kaže se u izvještaju koji je Međunarodna krizna grupa objavila prošlog mjeseca.

"U zemlji ne postoji autoritet koji uživa široko poštovanje, samo regionalni ili stranački šampioni.“

Incko ima rješenje

Incko, austrijski diplomata, kazao je da je istupio sa novom formulom za rješavanje bosanske krize: „Pojačaćemo angažovanje EU i imaćemo nastavak angažovanja SAD.“

Incko: Pojačaćemo angažovanje EU i imaćemo nastavak angažovanja SAD

Dok je neuspjeh Evrope da zaustavi rat ostao "mrlja“ na evropskoj spoljnoj politici, Incko je optimista da će bezbjednosna, vojna i spolja politika EU, puno ojačane od 1990-ih, učiniti efikasnijom evropsku diplomatiju u Bosni.

Kada Evropljanin kaže da je nešto 'neizbježno', on misli: 'Ne moram da radim ništa povodom toga jer će se ionako desiti

Međutim, mnogi u američkoj spoljnopolitičkoj zajedinici su, navodi IHT, i dalje skeptični.

„Ako jedan američki diplomata kaže da je nešto 'neizbježno', on u stvari misli 'Hajde da to uradimo,“ rekao je Danijel Server, profesor u Školi za međunarodne napredne studije (SAIS) univerziteta Džon Hopkins, koji je pomogao u pregovorima oko Dejtona.

Server: Mislim da će se Bosna još besciljno tumarati i teturati

„Kada Evropljanin kaže da je nešto 'neizbježno', on misli: 'Ne moram da radim ništa povodom toga jer će se ionako desiti.“

„Mislim da će se Bosna još besciljno tumarati i teturati,“ dodao je Server, aludirajući na nedostatak jedinstva i spoljnog pritiska za postizanje čak 'minimalnih' reformi u državi.

Bosanci mogu sami

IHT piše da je sukob između američke i evropske političke kulture javno demonstriran na konferenciji u Sarajevu ovog mjeseca, koji je organizovao Centar za transatlantske odnose pri SAIS-u i Američko-bosanska fondacija, pod nazivom „Zapadni Balkan: Napredak, stagnacija ili regresija“.

Džerald Knaus iz Evropske inicijative za stabilnost smatra da je kancelariju visokog predstavnika u Bosni trebalo zatvoriti 2004. Sa jasnom mapom puta i konkretnim ciljevima, rekao je, Bosanci bi sami mogli da se reformišu, isto kao što učinili su prošle godine da bi postigli putovanje bez viza u zemlje Šengena.

Stiče se utisak da je glavna misija EU u Bosni da dokaže da njen mehanizam funkcioniše umjesto da stvara atmosferu koja će pokrenuti državu naprijed

„EU je ovoga puta bila ozbiljna i ponudila je veoma zahtjevnu i veoma konkretnu mapu puta,“ kazao je Knaus na konferenciji. „Nije bila laka za političare i državne službenike i zahtijevala je kompromis oko komplikovanih pitanja. Međutim, funkcionisala je tako što je bila legitimna mapa puta koju nisu željeli samo političari nego i bosanska javnost.“

Očigledno je da SAD favorizuju aktivniji i snažniji pristup.

„Stiče se utisak da je glavna misija EU u Bosni da dokaže da njen mehanizam funkcioniše umjesto da stvara atmosferu koja će pokrenuti državu naprijed“, rekao je na istoj konferenciji Kurt Bisner, američki analitičar iz Savjeta za političku demokratizaciju.

Dodao je da „EU sebe poražava 16 godina govoreći 'Jesmo li gotovi'?“

Posebno sporno pitanje je dogovor koji je šefica diplomatije EU Ketrin Ešton postigla sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom u cilju sprečavanja krize izazvane njegovom namjerom da održi referendum o bosanskim pravosudnim institucijama. Dodik je odustao nakon što je Ešton ponudila učešće EU u reformi pravosuđa BiH. SAD su taj potez ocijenile kao podrivanje autoriteta visokog predstavnika.

Majkl Halcel iz SAIS-a, bivši savjetnik spoljnopolitičkog odbora američkog Senata, bio je otvoreniji: „To je bio potpuni promašaj. Stejt department je pobijesnio zbog toga.“

Incko, je, sa druge strane, o sopstvenim ovlašćenjima rekao: „EU smatra da je bolje ubijediti ljude da sarađuju nego kažnjavati. To je i moj pristup.“

( Angelina Šofranac )