Lukšić uvjeren da je Opština Budva na dobrom putu da izađe iz krize
Ističući da je Budva dosta uradila na izradi prostorno-planske dokumentacije, premijer je kazao da se uočava potreba izrade Prostonog urbnističkog plana
Premijer Igor Lukšić smatra da je centralno pitanje kada je Budva u pitanju kako izaći iz finanijske krize, te da ono što je čuo od rukovodstva opštine i turističkih poslenika i privrednika ga ohrabruje da su na dobrom putu.
"Ide se pravim putem. Nije samo po sebi u centru pažnje na koji način se pozabaviti problemima zaostalih zarada, servisiranje kredita, centralni značaj je kako privući nove investicije. Budući investiori koji ulažu u izgradnju hotela visoke kategorije imaće partnerski odnos u Budvi, kako bi se u dugom roku omogućio produženje sezone i lokalna uprava bila u značajnom plusu" kazao je Lukšić.
Ističući da je Budva dosta uradila na izradi prostorno-planske dokumentacije, premijer je kazao da se uočava potreba izrade Prostonog urbnističkog plana.
"Ono što mi se posebno svijdelo je razmišljanje rukovodstva u Budvi da se ne priđe mehaničkoj izradi PUP, da se ne priđe formalnim zahtjevima, već da će se izvršiti "rebalas" postojeće planske okumentacije u pravcu čuvanje ekskluziviteta pojedinih lokalitet", naveo je on i dodao da je dosta urađeno u izgradnju infrastrukture, te pozdravio izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Opština Budva povjeriocima duguje 60 miliona
Gradonačelnik Budve Lazar Rađenović je kazao da su iznijeli predanost da se likvidnost budžeta dovede na zadovoljavajući nivo.
"Naše aktivnosti su bile usmjerene na smanjenje broja zaposlenih i njih 85 je uzelo otpremnine, kao i da se isplata zarada uvede u stabilne tokove i do novembra sustići kompletan zaostatak. Takođe, cilj nam je automatizacija lokalne uprave, zbog čega smo i formirali poseban sekretarijat. Ipak, moramo biti posvećeni podršci privatnih investicija, prije svega u hotelsku infrastrukturu, gdje smo već odobrili velike olakšice", kazao je Rađenović.
On je ponovio da Opština Budva prema povjeriocima trenutno duguje 60 miliona eura.
"Najveći dug je prema poslovnim bankama, državi, građanima za izuzetu zemlju, izvođačima radova i prema zaposlenima. Odluka da prioritetno pristupimo isplati zaostalih zarada zaposlenima, je imala svoje utemeljenje u socijalnioj noti. Izmirinje obaveze, znači i to kako bi svi zaposlni pristupili poslu a i poslodavac izašao pred njih sa određenim zahtjevima", rekao je Rađenović.
( Vuk Lajović )