12, 5 hiljada građana Crne Gore je zavisno od narkotika
Povodom Međunarodnog dana kontrole droga, 26. juna Jovan Bulajić je poručio da se bolestima zavisnosti ne pridaje dovoljno pažnje s obzirom na veličinu koju zahvataju.
Narkomanija je najveći problem u Crnoj Gori, jer gotovo uvijek ide zajedno sa krivičnim djelima, a pored zavisnika, pogađa i njihove porodice, kazao je “Vijestima” direktor NVO “Preporod”, Jovan Bulajić.
On je povodom Međunarodnog dana kontrole droga, 26. juna, poručio da se bolestima zavisnosti ne pridaje dovoljno pažnje s obzirom na veličinu koju zahvataju.
"Registar zavisnika od droge ne postoji, ali posljednji valjan podatak Instituta za javno zdravlje iz 2006. godine govori da ih ima između 2.500 i 3.000. Evropski centar za monitoring droga upozorava da je trend rasta zavisničke populacije nezaustavljiv, a postoje kriterijumi da se pravi broj zavisnika dobija tako što se zvanični podaci pomnože sa pet. Vođeni tim, imamo prostora da vjerujemo da u Crnoj Gori nema manje od 12,5 hiljada zavisnika", upozorio je Bulajić.
"Zavisnici vremenom postaju vršioci krivičnih djela, bave se prostitucijom, a samo kako bi došli do novca. To povlači za sobom da se tom populacijom bavi policija, tužilaštvo, pa sud i zatvor, i sve to košta državu", naveo je Bulajić.On je naglasio da je iz Ministarstva zdravlja obećano da će registar uskoro zaživjeti, i očekuje da će to biti do kraja godine.
"Imamo i opis Evropskog centra da uz jednog zavisnika prosječno pati 4-5 osoba, misleći na članove porodice, što govori o tome da se ne radi o bolesti pojedinca, već porodice i društva", rekao je Bulajić. Time se dolazi do podatka da, direktno ili indirektno od zavisnosti od droge pati čak 50.000 ljudi.
Bulajić je naglasio da zavisnost nikada ne ide sama.
"Zavisnici vremenom postaju vršioci krivičnih djela, bave se prostitucijom, a samo kako bi došli do novca. To povlači za sobom da se tom populacijom bavi policija, tužilaštvo, pa sud i zatvor, i sve to košta državu", naveo je Bulajić.
Liječenje hepatitisa C do 25 hiljada eura
Zavisnici takođe, nerijetko obolijevaju od krvlju prenosivih bolesti. Kod intravenskih zavisnika, kako je kazao, jako je čest hepatitis c, čije liječenje košta od 12 do 25 hiljada eura, i ta terapija je na pozitivnoj listi Fonda za zdravstveno osiguranje.
"Treba raditi na tome da se dovode svijest populacije do spoznaje šta od koga tražiti i šta od koga očekivati. Kada već problem nastane od primarne prevencije ne treba očekivati rješenje", upozorio je Bulajić."Više je aspekata sa kojih se treba i mora uticati da se problematika rješava. Moramo fronatlno uticati, primarna, sekundarna, tercijarna prevencija, tretmani rehabilitacije i resocijalizacije, sve se mora izdići na neki veći nivo", poručio je on.
Bulajić je kazao da su opštinske kancelarije, u primarnoj prevenciji, razvile servise podrške i edukacije djece, ali je poručio da bi trebalo da kompletna javnost stekne uvid o veličini tog problema.
"Treba raditi na tome da se dovode svijest populacije do spoznaje šta od koga tražiti i šta od koga očekivati. Kada već problem nastane od primarne prevencije ne treba očekivati rješenje", upozorio je Bulajić.
Da se zna koja se organizacija čime bavi
On je predložio da je potrebno uraditi i "selekciju vladinih i nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom, ili kažu da se bave". Problem je, smatra on, što je ogroman broj onih koji se pojavljuju na brojnim konkursima, a koji imaju narkomaniju u naslovima, ali se ne dotiču narkomana.
Zavisnik, da bi bio u stalnoj apstinenciji, objasnio je Bulajić, mora biti tri godine bez droge, i pri tom da dobar dio tog perioda ima odgovarajući tretman."Zavisnik je isto što i davljenik koji se hvata za slamku. On dobar dio svog staža provodi u pokušavanju da se izliječi. Ako zatraži pomoć od nekoga ko tvrdi da se bavi time, i ne dobije je, jer ta organizacija radi samo prevenciju, onda stvarno počinje da vjeruje u onu uličnu laž 'jednom džanki uvijek džanki", kazao je Bulajić, navodeći da je tada teže uticati na njega da prihvati stacionaran tretman.
"Treba zakonom obavezati te organizacije, da odmah kažu da se bave programima iz primarne prevencije, da ne bi dolazilo do zabune", poručio je direktor "Preporoda".
Zavisnik, da bi bio u stalnoj apstinenciji, objasnio je Bulajić, mora biti tri godine bez droge, i pri tom da dobar dio tog perioda ima odgovarajući tretman.
Stižu sintetičke droge
Supspecijalista za bolesti zavisnosti dr Danilo Jokić, kazao je "Vijestima" da Crnoj Gori prijete sintetičke droge, koje su registrovane u sjevernim opštinama, pa treba raditi na edukaciji građana.
"Zdravstvene ustanove jesu uradile dosta, ali treba još raditi po pitanju novih metoda u borbi protiv bolesti zavisnosti. Potrebno je i edukaciju spustiti na nivo osnovne škole, a posebna prijetnja su sintetičke droge", rekao je dr Jokić.
On je takođe rekao da treba stvoriti jak multidisciplinaran tim na nivou države koji bi se bavio tom problematikom, jer dio NVO i državnih institucija samo individualno djeluju.
Galerija
( Dražen Đurašković )