Ombudsman: Uslovi za djecu sa smetnjama u razvoju nisu adekvatni
Djeca sa smetnjama u razvoju borave u vršnjačkim grupama koje broje najmanje 12 djece, što nije u skladu sa međunarodnim standardima.
U Dječjem domu Mladost u Bijeloj nijesu obezbijeđeni adekvatni uslovi za boravak i rad sa djecom sa smetnjama u razvoju, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava i slobode, Šućko Baković. Ombudsman je za parlament pripremio Poseban izvještaj o stanju ljudskih prava mentalno oboljelih lica smještenih u ustanovama, koji je sačinjen sagledavanjem stanja na terenu i angažovanjem medicinskih stručnjaka. Navodi se da u Dječijem domu trenutno boravi 20 djece sa teškom i težom mentalnom ometenošću.
Ovako organizovane grupe ne omogućavaju uspješno sprovođenje dnevnih aktivnosti po utvrđenom rasporedu. Prostorije u kojima borave djeca nisu arhitektonski prilagođena za kretanje i pristup osobama smanjene pokretljivost"Rad sa ovom djecom nije posebno organizovan i prilagođen njihovom psihofizičkim sposobnostima, ne postoje individualni programi rada za djecu sa smetnjama u razvoju", kaže se u Izvještaju. Djeca sa smetnjama u razvoju borave u vršnjačkim grupama koje broje najmanje 12 djece, što nije u skladu sa međunarodnim standardima. "Ovako organizovane grupe ne omogućavaju uspješno sprovođenje dnevnih aktivnosti po utvrđenom rasporedu. Prostorije u kojima borave djeca nisu arhitektonski prilagođena za kretanje i pristup osobama smanjene pokretljivosti“, kaže se u dokumentu. Ocijenjeno je da u Dječjem domu u Bijeloj nema dovoljan broj stručnih osoba koji rade i brinu o toj djeci. "Djeca sa smetnjama nemaju stalni nadzor i brigu od stručnih i kvalifikovanih osoba, s obzirom da ova stručna lica dolaze po potrebi i pozivu“, ocjenjuje Ombudsman.
Komanski most sada ima bolje uslove, ali nema prostor za slobodne aktivnosti
Konstatuje se da su u Javnoj ustanovi Komanski most, nakon preporuka Zaštitnika, preduzete određene mjere i radnje koje su dovele do promjena u samoj ustanovi i poboljšanju kvaliteta uslova života i usluga koje se pružaju štićenicima. Znatno su, kako se navodi, poboljšani uslovi smještaja za djecu i štićenike muške populacije. "Paviljon za djecu u potpunosti ispunjava sve standarde za boravak djece. Veoma značajna promjena je uključivanje djece u obrazovni sistem, kao i izrada individualnih programa rada sa djecom. Međutim, ne postoji prostor za slobodne aktivnosti i rekreaciju djece“, kaže se u Izvještaju. Upozorava se da nije u potpunosti spriječen kontakt između djece i odraslih štićenika, što može dovesti do incidentnih situacija štićenika i iskorišćavanja djece. Zaštitnik smatra da je evidentan problem smještaja ženske populacije kojima nijesu obezbijeđeni adekvatni uslovi za život.
Nema zubara
U Javnoj ustanovi Centar za obrazovanje i osposobljavanje "1. jun" ne postoji dovoljan broj stručnjaka, što se posebno održava na djecu sa autizmom. "Postavlja se pitanje kvaliteta usluga, s obzirom da u Crnoj Gori ne postoji sistem medicinsko-socijalnih usluga za osobe u autističnom spektru, pa su izostali mehanizmi nadzora, kontrole i praćenja rada“, navodi Zaštitnik.
Najveći problem obezbijeđivanja stomatološke usluge za djecu sa mentalnom ometenošću je u činjenici da stomatolozi odbijaju da rade popravke zuba bez anestezije, a to može kod djece sa mentalnom ometenošću izazvati druge posljedice, posebno kada je u pitanju Daunov sindromPrilikom obilaska internata konstatovano je da su smještajni kapaciteti preopterećeni, jer u spavaonama borave po četiri osobe, a međunarodnim standardima je preporučeno obezbijeđivanje četiri metra kavdratna po korisniku.
"Takođe je zapaženo da zagrijavanje prostorija u kojima borave djeca nije na adekvatan način riješeno". Opšta zdravstvena zaštita korisnika Centra je na zadovoljavajućem nivou, ali je zabrinjavajuća činjenica da je teško obezbijediti kvalitetne intervencije kada su u pitanju bolesti usta i zuba. "Najveći problem obezbijeđivanja stomatološke usluge za djecu sa mentalnom ometenošću je u činjenici da stomatolozi odbijaju da rade popravke zuba bez anestezije, a to može kod djece sa mentalnom ometenošću izazvati druge posljedice, posebno kada je u pitanju Daunov sindrom“, navodi Ombudsman.
Kapaciteti Dobrote preopterećeni
U Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota su uslovi smještaja na visokom nivou, ali nema dovoljno medicinskog osoblja, problem je posebno izražen u nedovoljnom broju medicinskih tehničara i bolničarki. Veoma je mali broj bolničarki koje se brinu o pacijentima, što smanjuje njihove šanse za adekvatni psihosocijalni tretman i vježbe pacijenata na otvorenom uz pratnju. "Preopterećenost i nedostatak osoblja rješava se davanjem terapeutskih vikenda ili vikenda otpusta. Međutim, na ovaj način smanjuje se efikasnost u liječenju zbog češćih pogoršanja bolesti“, kaže se u Izvještaju Zaštitnika. Ombudsman konstatuje da su kapaciteti bolnice preopterećeni. Psihijatrijska bolnica preopterećena je bolesnicima kojim nije potrebno bolničko liječenje, već čuvanje i njega u porodici ili socijalnoj ustanovi. Ocjenjuje se da je opterećenost socijalnim slučajevima koji predstavljaju značajan procenat (30 do 35 odsto) neprihvatljiv u institucijama mentalnog zdravlja.
"Ovim osobama nije potrebno intezivno bolničko liječenje, već drugi vid pomoći i socijalne zaštite. Nejasno je na osnovu kojih kriterijuma i standarda se vrši praćenje i procjena zadržavanja "socijalnih pacijenata" u bolnici“, navodi se u Izvještaju.
( Mina )