Evropski savjet ozvaničio kraj pregovora o članstvu Hrvatske u EU

Najviše tijelo EU-a - Evropski savjet - ozvaničio je završetak hrvatsko-evropskih pregovora o članstvu, čiji se tehnički i formalni završetak očekuje 30. juna. U zvaničnim zaključcima takođe se navodi da će se krajem godine potpisati Ugovor o pristupanju.

U zaključcima za Hrvatsku, spominje se i Ratko Mladić i Srbija. Kaže se da završetak pregovora i hapšenje Mladića, stvara novi momentum u regionu, "ako zemlje ustraju na reformskom putu".

"Hapšenje Mladića je pozitivan korak za i za međunarodnu pravdu i za evropsku perspektivu Srbije", stoji u zaključcima.

"Ovo je istorijski dan za Hrvatsku, i nadam se da ćemo tu zemlju moći da prihvatimo 1. juna 2013. godine"

Prve reakcije na zeleno svjetlo Evropskog savjeta za Hrvatsku su mještovite. Sve zvanične izjave su veoma pozitivne, Zagrebu se čestita na uspjehu, a region ohrabruje.

"Ovo je istorijski dan za Hrvatsku, i nadam se da ćemo tu zemlju moći da prihvatimo 1. juna 2013. godine.", rekao je šef Evropske komisije Barozo, a slično su reagovali i predsjedavajući Evropskog savjeta Van Rompaj, i predsjednik Evropskog parlamenta Buzek.

Jasan signal za zapadni Balkan

Mađarski premijer Viktor Orban, čija je zemlja u prošlih šest mjeseci predsjedavala Unijom, i koja je pomakla hrvatske pregovore iz spore u brzu traku, rekao je da je primanje Hrvatske "jasan signal za cijeli zapadni Balkan".

U zaključcima Evropskog savjeta za Hrvatsku se dalje navodi da "Hrvatska treba da energično nastavi reformske napore"

"Mi uopšte proširenje na zemlje bivše Jugoslavije ne vidimo kao specijalno proširivanje Evrope, kao neki novitet, nego kao najlogičniji korak za te evropske zemlje", rekao je mađarski ambasador pri EU, Peter Đorkoš.

U zaključcima Evropskog savjeta za Hrvatsku se dalje navodi da "Hrvatska treba da energično nastavi reformske napore, a posebno u domenu pravosuđa i ljudskih prava, kako bi bila pripremna da preuzme obavezu članstva.

Monitoring (ovih hrvatskih obaveza) dodatno će da umiri i Hrvatsku i zemlje članice. Savjet ministara, na principu kvalifikovane većine, moći, na prijedlog Evropske komisije, da predloži odgovarajuće mjere".

Što su odgovarajuće mjere?

Ova rečenica izazvala je veliku zbunjenost, natezanja i različita tumačenja. Da li se radi o eventualnim sankcijama? Prve analize u svjetskim medijima relativno su negativne intonirane od toga da se naglašava da su reforme u zemlji bile spore do toga da je Hrvatska dobila uslovno zeleno svjetlo.

Osim ako se ne dogodi neko kolosalno, nepopravljivo kršenje standarda, Komisija će biti uz Hrvatsku

Na pitanje šta će da se konkretno desi ako Zagreb posustane u reformama, niko ne želi biti jasan i otvoren. Vlada u Zagrebu slaće redovne izvještaje u kojima će sama procjenjivati svoj napredak, a Evropska komisija će svakih šest mjeseci podnositi izvještaj o stanju u Hrvatskoj.

Osim ako se ne dogodi neko kolosalno, nepopravljivo kršenje standarda, Komisija će biti uz Hrvatsku, kao i mnoge zemlje Unije.

Ali, one zemlje koje ne žele daljnja proširivanja, u prvom redu Holandija, tumače da im ovaj mehanizam daje mogućnost da zaustave članstvo Zagreba. Holandski diplomatski izvor, na dan donošenja ove odluke Evropskog savjeta, nije krio namjeru da će njegova zemlja, ako treba, čak zaustaviti članstvo.

Takvo je danas raspoloženje u Holandiji, ne samo zato jer ksenofobna stranka, Gerta Vildersa, podržava Vladu iz Parlamenta, nego i zato jer je to rasprostranjeni stav političke klase. Populistička desnica jaka je u mnogim zemljama Evrope, i deklarišu se kao protivnici proširivanja.

( Ines Sabalić )