Kriza stiže i u Italiju: Duguju 120 odsto BDP-a

Predsjednik Eurogrupe Žan-Klod Junker upozorio je da bi grčka dužnička kriza mogla da pređe i na Italiju. Naime, Italija poslije Grčke ima najveći dug u eurozoni – 120 odsto bruto društvenog proizvoda.

0 komentar(a)
Silvio Berluskoni, Foto: Newsabridged.blogspot.com
23.06.2011. 14:30h

Uprkos tome što Italija, poslije Grčke, ima najveći dug u eurozoni – 120 odsto bruto društvenog proizvoda, premijer Silvio Berluskoni smatra da je njegova zemlja daleko od grčke krize.

„Ubijeđeni smo da ne može biti novih zaduživanja. Vlada neće prebaciti troškove međunarodne krize na iduće generacije, naša djeca neće plaćati za današnje probleme“.

Američkoj agenciji za kreditno vrednovanje „Mudi“ takve riječi ne znače mnogo. Ona je stavila pod lupu italijanska preduzeća u kojima država ima udio u vlasništvu, baš kao i provincije, opštine i regione. Prošlog petka već je priprijetila Italiji da će sniziti njenu kreditnu sposobnost. Kao razlog, agencija je navela visoke dugove i slabe šanse na privredni rast, piše Dojče Vele.

Mario Dragi će kao budući šef Evropske centralne banke lično paziti da se njegova zemlja ne razboli od grčke groznice
Bivši evropski komesar za unutrašnje tržište i konkurenciju Mario Monti smatra da je za to direktno odgovorna Berluskonijeva vlada: „Nisu ispraćeni programi za privredni rast, što je bila velika strateška greška. To se sada primjećuje i na državnom budžetu i sprječava moguće sniženje poreza“.

Kriza u Italiji bila bi nerješiva

Agencija za kreditno rangiranje „Mudi“ izrazila je sumnju u sposobnost Berluskonijeve vlade da sprovede reforme. Za planove konsolidacije postoje „rizici pri implementaciji“, navodi se u izveštaju agencije. Ipak, Berluskonijevi ciljevi ostaju ambiciozni: Do 2014. Italija bi trebalo da ima uravnoteženi budžet, a ministar finansija Đulio Tremonti već je u prošlosti jasno pokazao kako će to postići - uštedom u svim oblastima.

Šef Italijanske centralne banke Mario Dragi upozorava da takva politika neće dati očekiane rezultate jer: „Trajnom sniženju troškova ne pogoduje kresanje u svim oblastima. Takva mjera bi toliko zaustavila ionako slabi rast, da bismo izgubili dva procenta BDP-a.“

Mario Dragi će kao budući šef Evropske centralne banke lično paziti da se njegova zemlja ne razboli od grčke groznice. Takav scenario je čak teško i zamisliti. Italija je treća po veličini zemlja euro-zone. Italijanska dužnička kriza bi za euro-zonu bila vjerovatno nerješiva.