Savićević: Devedeset odsto bankara u Crnoj Gori je na margini zakona
“Takav je haos bio u plasiranju ugovora o kreditiranju", rekla je Dejana Savićević, izvršna direktorica "Građanskog bankarskog ombudsmana"
Izvršna direktorica Nevladine organizacije “Građanski bankarski ombudsman” Dejana Savićević optužila je crnogoske banke da su davanjem kredita bez pokrića svjesno dovele u zabludu brojne građane koji su bili na prevaru žiranti nosiocima kredita.
Ona je na tribini koju je organizovala ta NVO u Pljevljima kazala da su banke davale nekoliko desetina hiljada eura kredita ljudima koji za to nijesu imali pokriće i koji nijesu nigdje radili.
“Takav je haos bio u plasiranju ugovora o kreditiranju. Bankama je bilo samo bitno da daju kapital u promet, a uopšte im nije bio bitan način na koji će to da ide”, rekla je Savićević, navodeći da se kod banaka vodi da je žirant za pet kredita, iako, kako tvrdi, nikada nije vidjela ni jednog od ljudi koji su nosioci kredita.
"Banke su potpuno neprofesionalne organizacije koje misle samo na sebe"
Ona je rekla da su brojni građani na silu ugurani u dužničko ropstvo.
"Devedeset odsto bankara je danas u Crnoj Gori na margini zakona, a neki su čak i krivično odgovarali, pa su ponovo vraćani i davali kredite ljudima. Znači data je mogućnost polupismenim ljudima da plasiraju novac među ljude.
Banke su potpuno neprofesionalne organizacije koje misle samo na sebe i rade šta im padne na pamet. Svejedno im je ko vraća kredit, je li on tu milom ili silom. U ovom haosu banke su se najbolje snašle", rekla je Savićević.
Nosioci kredita u dosluhu sa agentima banke
Ona kaže da je nezamislivo da u jednoj pravnoj državi nema neke institucije koja može da natjera banke da sva moguća sredstva upotrijebe prema nosiocu kredita, kako bi naplatili dug.
Savićević je istakla da u Crnoj Gori ima oko 30.000 žiranata koji vraćaju tuđe kredite
Ti nosioci kredita su obično bili bankini ljudi koji su radili u dosluhu sa agentom banke, pa su taj prihod dijelili. Ti agenti i dalje rade po tim bankama” rekla je Savićević.
Ona smatra da u svemu tome ima i elemenata organizovanog kriminala, jer je morao postajati čovjek u firmama, penzijskom osuguranju i bankama koji su sve ovo završavali. Ona kaže da crnogorsko sudstvo nije spremno da brzo rješava sve zahtjeve koji im po ovom osnovu dolaze.
Tribina je, kako je kazala, organizovana sa ciljem da se podigne svijest građana o veoma lošem odnosu nadležnih prema žirantima i korisnicima bankarskih usluga u Crnoj Gori.
"U mom slučaju grafolozi su potvrdili da su potpisi falsifikovani, ali to ne važi za sud”
Savićević je istakla da u Crnoj Gori ima oko 30.000 žiranata koji vraćaju tuđe kredite, od čega ih je u Pljevljima 1.000. Ukupna vrijednost tih kredita, prema njenim tvrdnjama je oko sto miliona eura.
Branko Bulatović, jedan od žiranata koji je prisustvovao tribini, kazao je da treba da vrati sedam tuđih kredita, ukupne vrijednosti oko 35.000 eura.
On je optužio sud da ne poštuje mišljenje vještaka i da donose presudu protiv žiranata.
"U mom slučaju grafolozi su potvrdili da su potpisi falsifikovani, ali to ne važi za sud”, rekao je Bulatović.
( Goran Malidžan )