Stojanović: U elektronskim medijima vlada neobrazovanost

Pravilnik o programskim standardima u elektronskim medijima precizno propisuje pravila i obaveze koje bi mediji trebalo da poštuju, ali je neizvjesno da li će oni to moći da ispune, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je održan danas u Podgorici.

Skupu, posvećenom nacrtu Pravilnika, prisustvovali su predstavnici većine elektronskih medija u Crnoj Gori.

Predstavnik radija Skala, Slavko Mandić, rekao je da će “rad elektronskih medija u Crnoj Gori prestati onog trenutka kad bude usvojen Pravilnik”, jer nijedan elektronski medij ne poštuje ni 30 odsto toga što u njemu piše.

On smatra da je Pravilnik prenormiran i da bi ga trebalo suziti.

"Ali naravno, pravila su neminovna, nešto se mora uraditi. Jer ovo što se sad dešava na medijskoj sceni u Crnoj Gori je dobrim dijelom cirkus”, kazao je Mandić.

Česta pojava je nepismenost, a da ne govorim da se u nekim elementima prepoznaju nestručnost i neblagovremeno upoznavanje sa temom koja se obrađuje

On je dodao da je neophodno usvojiti određena pravila jer ga je “nekad prosto sramota” zbog nepismenosti koja je prisutna u elektronskim medijima.

"Česta pojava je nepismenost, a da ne govorim da se u nekim elementima prepoznaju nestručnost i neblagovremeno upoznavanje sa temom koja se obrađuje”, ocijenio je Mandić.

Prema njegovim riječima, naročito je važno da se tako nešto ne dešava u Javnom servisu, jer taj medij dobija sredstva iz budžeta i treba da bude od koristi svima koji se bave medijima.

"To je medij koji bi morao da bude pokazatelj svima kako i na koji način neke stvari treba da radimo i mi u komercijalnim medijima”, pojasnio je Mandić.

Govor mržnje sve izraženiji

Prema njegovim riječima, sve je izraženiji govor mržnje u crnogorskim medijima, naročiti u oblastima politike i vjerskim temama. “Mora se voditi računa kako će to Agencija da reguliše”.

“Sad znam, u ovom trenutku dok razgovaramo, da postoje mediji u Crnoj Gori koji šire govor mržnje. Koliko možemo da utičemo na to i koliko zaista možemo da striktno primjenimo odredbe Pravilnika”, upitao je Mandić.

Zarija Milić iz Televizije Vijesti rekao je da je Pravilnik možda i predetaljan.

"Kad bi se svi ovi članovi Pravilnika detaljno kontrolisali, mislim da bi trebalo da radi u Agenciji veliki broj ljudi“, smatra Milić.

On je upitao i ko određuje koji su programski sadržaji namijenjeni osobama mlađim od 12 godina, jer se većina kupljenih programa sastoji od takvih neprikladnih sadržaja.

Pomoćnik direktora Agencije za elektronske medije, Momčilo Stojanović, rekao je da je Pravilnikom predviđeno da prije 20 sati nije moguće prikazivati sadržaje kojima obiluju programi crnogorskih elektronskim medija, a koji nisu primjereni za maloljetnike do 12 godina.

Stojanović je naveo da je jezik u crnogorskim medijima “zatrovan”, dodajući da bi novinari morali da vode računa o tome šta pričaju.

To je, kako je ocijenio, možda i previše stroga odredba, jer onda mediji ne bi mogli mnoge svoje sadržaje da emituju prije 20 sati.

“Možda ne bi bilo neuputno da ovu kategoriju izostavimo iz Pravilnika”, kazao je Stojanović.

On je naveo da je jezik u crnogorskim medijima “zatrovan”, dodajući da bi novinari morali da vode računa o tome šta pričaju.

Prema njegovim riječima, u elektronskim medijima vlada neobrazovanost i neophodno je obratiti pažnju na taj problem.

To se, kako je naveo Stojanović, prvenstveno odnosi na Javni servis, jer u suprotnom nećemo moći ni za jedan medij u Crnoj Gori da znamo da je tačan.

“A mediji su nekad bili sinonim za tačnost”, upozorio je Stojanović.

Pravilnkom zaštititi profesiju

Dragana Zečević-Plavanski iz radija Herceg Novi smatra da su odredbe Pravilnika korisne, samo ih se treba pridržavati.

“Pravilnik je dobar, ali neće valjati ništa ako ga ne primjenjujemo, odnosno ako nas ne budete natjerali da se pridržavamo slova zakona”, pojasnila je Zečević-Plavanski.

Prema njenim riječima, mediji treba da se pridržavaju Pravilnika i da tako zaštite svoju profesiju.

“Da se vratimo temeljnim vrijednostima novinarstva, jer mi smo most između događaja i građana, i moramo imati odgovornost i pred samima sobom i pred javnošću”, navela je Zečević-Plavanski.

Za lektore novca nema

Ona je kazala da Radio Herceg Novi nema lektora i dodala da malo koja medijska kuća može da ga plati.

"Jedini naš spas je da zapošljavamo ljude koji su završili fakultete, nadajući da su sa tim diplomama stekli dobro obrazovanje, koje ih neće obrukati kada budu pisali”, smatra Zečević-Plavanski.

Jedini naš spas je da zapošljavamo ljude koji su završili fakultete, nadajući da su sa tim diplomama stekli dobro obrazovanje, koje ih neće obrukati kada budu pisali

Predstavnik radija Tivat, Dragan Popadić, iznio je zamjerku na dio koji se odnosi na mišljenja i komentare, jer je propisano da oni moraju biti odvojeni u okviru programskih sadržaja, a njihov izvor ili autor prepoznatljiv.

On smatra da su takvi prilozi mnogo svestraniji nego klasični izvještaji.

"U posljednje vrijeme, u našim elektronskim medijima ne daju se samo izvještaji o događaju, nego su u novinskom prilogu mišljenja različitih subjekata, kao i samog autora, i mora da kažem da meni se takvi prilozi mnogo više sviđaju”, naveo je Popadić.

Okrugli sto o nacrtu Pravilnika održan je kao dio javne rasprave, koja će biti okončana u srijedu.

Savjet Agencije za elektronske medije će, na osnovu sugestija proisteklih iz javne rasprave, sačiniti konačan tekst Pravilnika o programskim standardima u elektronskim medijima.

( Mina bussines )