Lukšić: Institucije će nastaviti da pomažu izbjeglicama
“Već početkom sljedeće godine očekujemo konkretne rezultate, koji će doprinijeti da riječ izbjeglica polako blijedi, a da se riječ građanin i njegova prava unapređuju i njeguju.”
Vlada će istrajati u naporima da riješi problem izbjeglica u Crnoj Gori, a institucije će nastaviti da pomažu raseljenim i interno raseljenim osobama, rekao je premijer Igor Lukšić povodom 20. juna, Međunarodnog dana izbjeglica.
On je ocijenio da je crnogorsko društvo prepoznato na međunarodnom planu kao multietničko, multireligiozno i tolerantno, posvećeno ispunjavanju spoljnopolitičkih prioriteta.
“Sada je pravo vrijeme da podsjetimo i na tradicionalnu humanost crnogorskog društva, koje je pokazalo spremnost da podrži i pomogne hrabre i odlučne žene, djecu i muškarce koji su bili primorani da napuste svoje zemlje pod prijetnjama progonom, sukobom i nasiljem”, naveo je Lukšić.
Prema njegovim riječima, Vlada je odlučna da istraje u naporima na rješavanju tog značajnog pitanja.
“Crnogorske institucije nastaviće da pomažu raseljenim i interno raseljenim licima, ljudima sa istim pravima, slobodama i obavezama, koji takođe daju svoj doprinos crnogorskom društvu”, kazao je Lukšić.
On je dodao da Vlada privodi kraju višegodišnje aktivnosti koje bi trebalo trajno da riješe status izbjeglca i dovedu do zatvaranje kampova i naselja koji nisu u skladu sa neophodnim standardima koje Crna Gora želi da dostigne.
“Već početkom sljedeće godine očekujemo konkretne rezultate, koji će doprinijeti da riječ izbjeglica polako blijedi, a da se riječ građanin i njegova prava unapređuju i njeguju”, rekao je Lukšić.
On je dodao da je Vlada usvojila nekoliko strategija i akcionih planova na osnovu kojih izbjeglice mogu, na dobrovoljnoj osnovi, birati povratak u matične zemlje ili punu integraciju u crnogorsko društvo putem sticanja statusa stranca sa stalnim nastanjenjem.
“Koji im, osim prava koja proističu iz državljanstva, jednako obezbjeđuje sva ostala prava kao i crnogorskim građanima”, pojasnio je Lukšić.
Ovo je putokaz za dalje aktivnosti Crne Gore kao odgovornog i kredibilnog subjekta međunarodne zajednice
Na međunarodnom nivou, kako je kazao, Crna Gora je uz Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, učesnik Regionalne inicijative koja bi zajedno sa UNHCR-om, OEBS-om i Evropskom komisijom trebalo da obezbijedi novac za rješavanje stambenog pitanja za više od šest hiljada izbjeglih i interno raseljenih osoba.
“Dakle, ovo je jedan od dana koji obavezuje, ovo je putokaz za dalje aktivnosti Crne Gore kao odgovornog i kredibilnog subjekta međunarodne zajednice, sa značajnim mjestom u velikoj evropskoj porodici”, smatra Lukšić.
Šef kancelarije UNHCR-a u Srbiji, Eduardo Arbodela, ranije je rekao da u četiri zemlje regiona više od 73 hiljade izbjeglica živi ispod granice siromaštva, a procjenjuje se da bi za njihovo zbrinjavanje bilo potrebno između 500 i 600 miliona EUR.
Vlada Crne Gore identifikovala je šest hiljada izbjeglica u stanju nužne potrebe, Srbije 45 hiljada, Bosne i Hercegovine 14 hiljada, Hrvatske 8.5 a sve zemlje uradile si i realne projekcije potrebnih finansijskih sredstava.
U Crnog Gori 6.000 izbjeglica u stanju nužne potrebe
Direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica Željko Šofranac kazao je za Antenu M da se, prema posljednjim podacima, na teritoriji Crna Gore nalazi oko 10 400 raseljenih sa Kosova, te gotovo pet hiljada izbjeglica iz BiH i Hrvatske.
"Prije svega, bez pomoći međunarodnih institucija i zemalja porijekla, rezultate koje očekujemo ne možemo imati. Ohrabreni smo rješenjima i aktivnostima UNHCR-a, i EK, te glavnog grada, ali i svih državnih institucijama koji se tim pitanjem bave godinama. Oko 500 osoba izrazilo je želju da se vrati na Kosovo. To je, naravno, dobrovoljni povratak, sa garantovanim svim pravima. Sve to nas upućuje da bi se moglo iskoristiti i to kao jedna od aktivnosti koje su vrlo važne i koje su dio Akcionog plana Crne Gore, a pogotovo za osobe koje su najugroženije, u kampu Konik 1 i 2"m kazao je Šofranac.
On smatra da Crna Gora zadovoljva i evropske standarde kada je rješavanje pitanja izbjeglica posrijedi, i dodaje kako je siguran da će njihov položaj kroz pravni status biti regulisan do kraja godine.
"Napravili smo veliki korak u pravcu trajnog rješenja problema, a to je, prije svega, da tim osobama do 7. novembra obezbijedimo sve uslove da dobiju status stranca sa stalnim nastanjenjem ili privremenim boravkom. Vrlo je važno da ocjene koje smo dobili nam govore da smo na pravom putu, tako da ćemo moći da kažemo da je pitanje izbjeglica riješeno o kraja godine", dodaje Šofranac.
Procjenjuje se da bi za njihovo zbrinjavanje bilo potrebno između 500 i 600 miliona eura.
Ove godine Dan izbjeglica obilježava se pokretanjem nove multimedijalne kampanje Jedan o globalnom poznavanju ovog problema, saopšteno je iz Visokog komesarijata UN za izbjeglice /UNHCR/.
Šef kancelarije UNHCR-a u Srbiji Eduardo Arbodela rekao je da u četiri zemlje regiona više od 73 hiljade izbjeglica živi ispod granice siromaštva, a procjenjuje se da bi za njihovo zbrinjavanje bilo potrebno između 500 i 600 miliona eura.
Vlada Crne Gore identifikovala je šest hiljada izbjeglica u stanju nužne potrebe, Srbije 45 hiljada, Bosne i Hercegovine 14 hiljada, Hrvatske 8.5 a sve zemlje uradile si i realne projekcije potrebnih finansijskih sredstava.
"Samo jedna izbjeglica bez nade je previše"
Cilj kampanje UNHCR-a je da se u narednih šest mjeseci upozna javnost sa sudbinom prisilno raseljenih lica i izbjeglica.
Poruka kampanje je "Samo jedna izbjeglica bez nade je previše".
"Svaki dan milioni izbjeglica suočavaju se sa ubistvima, silovanjima i terorom. Smatramo da je i samo jedna izbjeglica previše", navodi se u saopštenju UNHCR-a.
20. jun - Međunarodni dan izbeglica
Osamdeset odsto izbjeglica u svijetu nalazi se u zemljama u razvoju, dok se istovremeno bilježi porast negativnog raspoloženja prema njima u mnogim industrijalizovanim zemljama, navodi se u izvještaju koji je objavio UNHCR uoči Međunarodnog dana izbjeglica, 20. juna.
Tako najbrojnije populacije izbjeglica žive u Pakistanu (1,9 miliona), Iranu (1,07 miliona) i Siriji (milion)
U izvještaju "Globalni trendovi za 2010. godinu" ističe se duboka neravnoteža međunarodne pomoći prisilno raseljenim osobama širom svijeta, budući da brojne najsiromašnije zemlje u svijetu pružaju utočište velikom broju izbjeglica.
Tako najbrojnije populacije izbjeglica žive u Pakistanu (1,9 miliona), Iranu (1,07 miliona) i Siriji (milion).
U svijetu je protekle godine bilo raseljeno 43,7 miliona ljudi, od čega su 15,4 miliona izbjeglice, 27,5 miliona interno raseljeni usljed sukoba i skoro 850.000 tražioci azila, od kojih je jedna petina iz Južne Afrike, navodi se u izvještaju i ističe da je posebno zabrinjavajuće to što 15.500 zahtjeva za azil podnose djeca bez pratnje ili roditeljskog staranja, najviše iz Somalije ili Avganistana.
"Zabrinjavajuće je što u današnjem svijetu postoje pogrešne pretpostavke o kretanju izbjeglica i obrascima međunarodne zaštite", rekao je visoki komesar UN za izbjeglice Antonio Gutereš, ističući da je "strah od navodne poplave izbjeglica u industrijalizovanim zemljama mnogostruko preuveličan ili pogrešno pripojen problemima migracija".
"U međuvremenu, najsiromašnije zemlje su prepuštene same sebi da izdrže taj teret", kazao je Gutereš, naglašavajući da industrijalizovani svijet mora da počne da se bavi ovom neravnotežom i ističući neophodnost ubrzane mirovne inicijative za rješavanje dugotrajnih sukoba.
Izveštaj UNHCR za 2010. godinu ne obuhvata podatke u vezi sa raseljavanjem stanovništva od početka ove godine iz Libije, Obale Slonovače i Sirije.
Galerija
( MiNa )