EU da zaprijeti suspenzijom pregovora sa zarobljenom Crnom Gorom

Dio najuticajnijih nevladinih organizacija iz Crne Gore sugerisao je Evropskoj komisiji (EK) da “ozbiljno razmotri” aktiviranje klauzule balansa, odnosno da zamrzne pregovore o članstvu Crne Gore sa EU. Izostanak unutrašnje reformske dinamike i stepen otpora promjenama koji pokazuju crnogorske vlasti u različitim granama i nivoima čine razumnu osnovu da EK ozbiljno razmotri aktiviranje klauzule balansa, navodi se u papiru koje su Institut alternativa (IA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) i Centar za monitoring i demokratiju (CEMI) prije desetak dana dostavili donosiocima odluka u dijelu članica EU.

“Sama činjenica da bi EK ozbiljno najavila razmatranje ove opcije mogla bi da djeluje otrežnjujuće na donosioce odluka u Crnoj Gori koji se trenutno vode isključivo partijskim interesima i time ozbiljno ugrožavaju demokratizaciju i evropeizaciju države”, navodi se u dokumentu naslovljenom “Crna Gora – između lidera i simulatora reformi”. Kla­u­zu­la ba­lan­sa pod­ra­zu­mi­je­va za­u­sta­vlja­nje pre­go­vo­ra u svim pre­go­va­rač­kim obla­sti­ma, dok se u po­gla­vljima 23 i 24 rezultati na terenu ne iz­jed­na­če sa za­ko­no­dav­nim okvirom.

Autori pišu da je Crna Gora šest godina nakon otvaranja pregovora o pristupanju i dalje primjer zarobljene države.

“Građani ne vide napredak u suzbijanju isprepletenosti javnih i privatnih interesa, niti u razbijanju veza sa organizovanim kriminalom i korupcijom na svim nivoima. Slabe i politizovane institucije, nekažnjivost korumpiranih funkcionera i zloupotreba javnih fondova, državna intervencija u medijsko tržište i akcija DPS-a kojom se ugrožava nezavisnost javnog servisa, neprijateljsko djelovanje prema kritički orijentisanim NVO i napadi na njihove lidere – sve je to i dalje prisutno u Crnoj Gori, lideru u pristupanju EU”, piše u papiru i navodi da je ključno pitanje da li će EU i dalje zatvarati oči pred izostankom održivih rezultata.

“Niko ne očekuje da EU mijenja vlast niti da utiče na političke tokove u tom pogledu, ali je razumno očekivanje da EK vjerodostojno pokaže da se status lidera i napredak ne može postići drugim sredstvima osim političkom voljom i sprovođenjem reformi koje daju održive rezultate. Vrijeme je da regionalna saradnja, dobrosusjedski odnosi i spoljna politika usaglašena sa EU i potvrđena članstvom u NATO, ne budu glavni pokazatelji uspjeha države i dovoljan kredit za izostanak demokratskih reformi”, ističu u tim NVO, navodeći primjere koji pokazuju “neuspjeh ili fasadu reformi u ključnim područjima”. Oni su ocjenili da je OEBS ocjenio izbore fer i slobodnim ali izvještaji ne uzimaju u obzir kontekst u kojem se oni sprovode. Podsjeća se da je, uprkos insistiranju EK za političkm i pravosudnim epilogom afere “Snimak”, jedan od ključnih aktera Zoran Jelić unaprijeđen u člana Senata DRI, dok su funkcioneri DPS-a u Pljevljima, Joka Đačić i Sead Vesnić i dalje na funkcijama iako su osuđeni za povredu slobode opredjeljenja pri glasanju.

“Vrijeme je pokazalo i da, naročito u policijsko-tužilačko-sudskom lavirintu, slučaj koji je jedne godine prikazan kao pokazatelj napretka, već sljedeće godine može biti urušen”, navodi se i ističe da ni tamo gdje su mjere u cjelosti realizovane, one nijesu suštinski doprinijele postizanju očekivanih ciljeva.

Brisel da komunicira i sa NVO, medijima i opozicijom

Dalje se podsjeća da epilog u slučajevima Šarić i Kalić u vidu oslobađajućih presuda od strane Apelacionog suda predstavlja državnu sramotu, dok se sada država sada suočava i sa zahtjevima za odštetu. Podsjeća se na ulogu SDT u slučajevima imovine komandanta SAJ Radosava Lješkovića i afere Limenka, te na slučaj Marović i aferu Telekom. Ocijenjeno je i da je intenzivirano urušavanje medijskih sloboda, dok su Vlada i NVO više neprijatelji nego prijatelji. Zbog svega ovoga, kako navode, EU treba da djeluje brzo i odlučno kako bi spasila reformski proces u Crnoj Gori i usmjerila ga na pravi put. “Zahvaljući tome što je EK stavila u fokus poglavlja 23 i 24 i što koristi nešto precizniji jezik u radnom dokumentu o trenutnom stanju u tim poglavljima učinjen je određen napredak, ali je on još uvijek nejasno i predstavlja nedovoljno sredstvo pritiska na crnogorske vlasti”, navodi se i ističe da EU treba da zauzme drugačiji stav prema Crnoj Gori i da “klauzula balansa mora biti više od tigra od papira”. EU, kako navode, treba da utvrdi jasnije i preciznije ciljeve koji će svima vjerodostojno svjedočiti o konkretnim i održivim rezultatima. “Postoji hitna potreba za mnogo više od uobičajene podrške inicijativama nevladinih organizacija i medija. Potrebna je odlučna politička akcija i politički stav EU prema onome što se dešava u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina, a što predstavlja intenzivirani nastavak prethodno prisutnih loših praksi koji dostiže svoj vrhunac tokom 2017-2018. EK treba da proširi krug proaktivnih komunikacija u Crnoj Gori na nevladine organizacije, medije i demokratsku opoziciju kako bi pospješila stvarni reformski proces”, navode autori.

( Vladan Žugić )