Vlasnik KAP-a ulaže milione u izgradnju hidrocentrala u Sibiru
Tradicionalne kuće u selima u toj oblasti se spaljuju kako otpad nakon poplavljivanja te oblasti ne bi začepio novu branu.
Jedan od najbogatijih Rusa, Oleg Deripaska, ulaže milione dolara u nove brane hidrocentrala u najdaljim oblastima Sibira, da bi izvozio struju u Kinu i izvukao korist od procvata njene privrede, piše BBC, čiji je reporter obišao najnoviji projekat vlasnika podgoričkog Kombinata aluminujuma.
Do brane Bogučanskaja na istoku Sibira, stiže se za 90 minuta malom letjelicom sa dva propelera iz najbližeg grada. Kroz guste tajge vijuga grandiozna Angara, jedina rijeka koja ističe iz jezera Bajkal i glavna pritoka Jeniseja, i teče sve do Arktičkog okeana.
Na Angari su već izgrađene tri brane, u Irkutsku, Bratsku i Ust-Ilimsku.
Sada je četvrta brana gotovo završena u mjestu Bogučani, blizu Kodinska, a proizvodnja struje bi trebalo da počne u aprilu 2012.
BBC navodi da istočni Sibir već proizvodi više struje nego što mu je potrebno i postavlja se pitanje čemu planovi za izgradnju novih hidrocentrala.
Odgovor leži u ogromnom tržištu električne energije u Kini, nekoliko stotina kilometara dalje. Kina je tražila od Rusije da je opskrbi sa 60 milijardi kilovat sati (kWh) godišnje – što je dovoljno za cijelu Grčku ili Hong Kong.
Imamo sve – ljude, kompetentnost, tehnologiju i tržište u susjedstvu
„To je jedinstvena šansa da Rusija izvuče korist i iz azijskog rasta,“ kaže Deripaska, predsjedavajući En plus grupe i šef Rusala, te jedan od vlasnika brane Bogučanskaja.
„Vjerujem da bi BDP sibirskih oblasti mogao biti utrostručen u narednih 15 godina.“
Deripaska je rekao da se takva šansa ne propušta.
„Imamo sve – ljude, kompetentnost, tehnologiju i tržište u susjedstvu.“
Bogučanskaja ima devet ogromnih turbina. Kada sve rade, elekrana može da proizvede više od 17 milijardi kWh godišnje.
Veći dio energije će biti upotrijebljen za napajanje nove Rusalove fabrike aluminijuma nizvodno, ali će ostatak ići ruskoj mreži i biti dostupan za izvoz u Kinu.
Spaljena sela
Mjestašca koja su prije više od 300 godina izrasla na obalama rijeke Angara izgledaju kao sa razglednice. Sastavljena su od tradicionalnih drvenih kuća.
Sada se sva spaljuju kako otpad nakon poplavljivanja te oblasti ne bi začepio novu branu.
Aleksandar Brikjanov je nekad živio u mjestu Kežma od oko 10 hiljada stanovnika. Mješani su živjeli od ribolova i poljoprivrede, uveliko odsječeni od spoljašnjeg svijeta. U periodu od nekoliko godina, stanovništvo Kežme je preseljeno u stanove u sovjetskom stilu, u zagađene, moderne gradove poput Kodinska.
Vlasti će spaliti sve kuće koje su ostale ovdje. Onda ćemo imati problem da dobijemo stan u gradu. Mnogi ljudi su prošli kroz to.
„Najtragičnija je situacija starih ljudi,“ rekao je Brjukanov reporteru BBC-ja. „Počeli su da umiru nedugo nakon preseljenja zato što su izgubili seoske kuće, bašte i komšije, a za uzvrat dobili stanove u kojima im je televizor jedino društvo.“
On je ekipu BBC-ja odveo u još jedno selo – Prospihino, u kojem je nekad živjelo pet hiljada ljudi. Tamo je ostao mali broj kuća, a druge su izgorjele do temelja. Jedan od žitelja, Konstantin Podubni, odbija da ode jer, kako kaže, šema za kompenzaciju na prevaru tjera ljude sa njihove zemlje.
„Vlasti će spaliti sve kuće koje su ostale ovdje. Onda ćemo imati problem da dobijemo stan u gradu. Mnogi ljudi su prošli kroz to.“
Podubni je rekao da nikom u Sibiru nije potrebna nova hidrocentrala. „Ima i drugih elektrana na ovoj rijeci, koje rade sa samo pola kapaciteta. Sve je to zbog izvoza u Kinu.“
Krhki ekosistem
Grupe za zaštitu životne sredine kažu da uticaj drugih brana na Angaru nije dobar. Djelovi rijeke su pretvoreni u močvare a zatrpano drveće je istrulilo, što je promijenilo hemijski sastav rijeke.
„Kažu da grade nove brane na sibirskim rijekama da bi spasili planetu od kineskih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte,“ rekao je Aleksandar Kolotov iz organizacije Rivers International.
„Stoga se normalno postavlja pitanje jeste li spremni da uništite sibirsku privredu, velike sibirske rijeke i potopite ogromne šume da biste spasili svijet od kineskih gasova.“
Kažu da grade nove brane na sibirskim rijekama da bi spasili planetu od kineskih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte
Planirana je izgradnja još puno brana u netaknutoj prirodi istočnog Sibira kako bi se zadovoljile potrebe Kine.
Deripaska je rekao, navodi BBC, da će na taj način Sibir biti pretvoren u novu Kanadu – bogatu resursima, i u ekonomski uspješnu priču.
( Angelina Šofranac )