Sve češćom upotrebom video nadzora neovlašćeno vas snimaju!

Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, Aleksa Ivanović, kazao je da su najveći problemi prilikom zaštite ličnih podataka neovlašćeni video nadzor, upotreba listinga telefornih poziva i SMS poruka od strane policije, kao i biometrijska kontrola zaposlenih od strane poslodavaca.

On je, na konferenciji o Tvinig projektu koji finasira Evropska unija, a tiče se zaštite ličnih podataka, kazao da ni zakonodavstvo nije usklađeno sa standardima koji važe u Evropi.

"Video nadzor se široko koristi, i to moramo regulisati”, kazao je Ivanović, odgovarajući na pitanje “Vijesti”.

Ivanović je naveo da je bilo pokušaja uvođenja biometrijske zaštite, koje su se ticale radne discipline i zaštite objekata u kompanijama.

On je dodao da je stav Agencije da se listinzi poziva, SMS poruka, i druge informacije iz telekomunakacija, ne smiju dostavljati policije, ali je naveo da su “postupci u toku”, i da treba sačekati institucije da kažu svoje.

Ivanović je naveo da je bilo pokušaja uvođenja biometrijske zaštite, koje su se ticale radne discipline i zaštite objekata u kompanijama.

"Smatramo da je biometrija jedno izuzetno važno i osjetljivo pitanje i ne može se dozvoliti arbitrarno da to kompanije uvode. Kompanije imaju mogućnost da kontroliše efikasnost rada svojih službenika i da kontrolišu disciplinu, ali ne putem biometrije", poručio je Ivanović, istakavši da uz pomoć Tvining projekta, Crna Gora može iskoristiti iskustvo razvijenih država kako bi se efikasnije borila protiv negativnih pojava u toj oblasti.

700.000 eura do marta 2012.

On je rekao da EU, preko Tvinig projekta, finansira sprovođenje Strategije za zaštitu ličnih podataka, i to uz pomoć Instituta za ljudska prava Ludvig Boltzman iz Austrije, kao i Komesara za informacije Slovenije.

Riječ je o projektu koji je počeo u decembru prošle godine, i trajaće do marta 2012., a budžet mu je 700.000 eura.

Cilj projekta je jačanje kapaciteta Crne Gore za zaštitu ličnih podataka i sprovođenje zakonodavstva koje se odnosi na tu oblast, a naglasak je na usklađivanju propisa i obukama službenika.

Rukovodilac projekat iz države članice EU, Valtrat Koči, kazala je da je zaštita podataka bitan dio prava EU, i da Crna Gora mora raditi na prenošenju tog zakonodavstva.

"Informaciono društvo je uslovilo veliku dostupnost informacija preko interneta, što je podložno zloupotrebama", kazala je Koči.

Zdravstvo posebno osjetljivo

Odgovarajući na pitanje novinara, Koči je naglasila da su podaci iz oblasti zdravstva posebno osjetljivi, te da je u toku procjana usklađenosti zakona koji tretiraju tu oblast, sa standardima EU.

"Ukoliko utvrdimo da ima odstupanja, predložićemo izmjene i dopune, jer je riječ o značajnima pitanjima za građane", kazala je Koči.

On je kazao da su savjetovali i crnogorske statističare, MONSTAT, kako da kvalitetno čuvaju podatke od popisa.

Stalni savjetnik na projektu, Lukas Gunderman, kazao je da je u Crnoj Gori, kao i u razvijenijim državama, problem i što političke partije imaju uvide u biračke spiskove.

"Tu mora da postoji neko ograničenje. Treba omogućiti da građanin sam odluči da li će dati na uvid svoje podatke", poručio je Gunderman.

On je kazao da su savjetovali i crnogorske statističare, MONSTAT, kako da kvalitetno čuvaju podatke od popisa.

Ambasador Austrije u Crnoj Gori Martin Pamer, pohvalio je odnose dvije države, i iskazao podršku za evropske integracije Crne Gore.

Ivanović je kazao da je i Evropska komisija preporučila da se Agencija kadrovski i opremom osnaži, ali da odluku o tome da ipak donosi Vlada.

"Da li će se povećati broj kontrolora za sve baze podataka, to zavisi od Vlade", rekao je on. U Agenciji rade četiri kontrolora.

( Dražen Đurašković )