Lakićević: Treba li da budem nakupac da bih prodavao ribu

Lakičevići, poznata ribarska familija iz Bjelila kod Tivta, tvrde da, iako imaju sve dozvole za privredni ribolov, nakon dvadeset godina više ne mogu da prodaju ribu na budvanskoj pijaci zbog monopolističkog statusa nakupaca.

„Jedan od tih preprodavaca ribe je i Drago Milašević, koji je zakupio štandove za prodaju ribe u Ulcinju, Baru, na Cetinju, Kotoru i kompletan dio gdje se prodaje riba u Budvi i Petrovcu. Na takav način pokušava i uspijeva u tome da zavede monopol", naveo je ribar Mihailo Lakičević iz Bjelila u dopisu inspekcijskim službama, nadležnom ministarstvu, Udruženju profesionalnih ribara i zaštitniku ljudskih prava i sloboda.

"Što se konkretno budvanske pijace tiče, za jednu godinu platio je (Milašević) 10.000 eura i to sporazumno, bez ikakve javne licitacije, čak javno govori da mu je jedini uslov da se na istoj pijaci mora nalaziti sam, što znači bez ubacivanja novih štandova“ .

Treba li da pređemo u nakupce?

U svom pismu institucijama Lakičević pita „kako se nekom ko otkupljuje ribu od mene i drugih ribara isplati dati toliko novca za štand, a meni se kao proizvođaču ne isplati dati ni deseti dio.“

„Da li je to poruka nama ribarima da danas, kada je hrana i ovako već skupa, treba da prelazimo u nakupce, jer se tako očigledno bolje živi? Ili gospodin Milašević pravi profit veći od 18.000 eura, pa mu samim tim sljeduje i fiskalna kasa, koja bi ga podsjetila na to da je 10.000 eura godišnje dati za samo jedan štand, a on ih ima četiri, ipak mnogo i neisplativo“, pita Lakičević.

On tvrdi da “Drago Milašević posjeduje dozvolu za prodavanje ribe na veliko, a ne na veliko i malo, pa na taj način ugrožava male privrednike“.

Lakićević je kazao da su, kao ribari koji godinama unazad posjeduju dvije dozvole za privredni ribolov i kao proizvođači hrane, „dovedeni uz sami zid, da li zato što zakon štiti nakupce ili što nakupci zloupotrebljavaju zakon.

Herceg Novi dobar primjer

„Ribari su obično na zadnjem mjestu kad je zakupljivanje pijačnih štandova u pitanju. Da je država pravna, proizvođač bi imao prvo i jedino pravo da zakupi pijačnu tezgu. To je najbolje riješila hercegnovska opština. Na hercegnovskoj pijaci pravo zakupa na ribljoj pijaci ima onaj koji posjeduje ribarsku dozvolu".

Iz bilo koje crnogorske opštine da dolazi ona ima ista prava prodaje ribe kao da je iz Herceg Novog“, kaže predsjednik Udruženja profesionalnih ribara Crne Gore Marko Kise, ističući da je u ostalim opštinama drugačije, jer su „naše pijace preduzeća koja žive od profita i njih interesuje samo novac“.

„Ovo na budvanskoj pijaci je sramno. To nije ni evropska ni afrička praksa. To je sistem koji nije prepoznat nigdje u svijetu. Pojedinac koji ima para, a nema ribarsku dozvolu, zakupi mjesto i nikom drugom ne dozvoljava da prodaje ribu. Mi koji imamo ribarsku dozvolu u Crnoj Gori trebalo bi da imamo ista prava da prodajemo ribu, jer smo zato i dobili dozvole i plaćamo porez državi“, ističe Kise.

Pavlović: Ribari da imaju prednost

Slavica Pavlović, savjetnik za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, kaže da onaj ko ulovi ribu i ko ima dozvolu tu ribu treba negdje da plasira.

“Ako je ne plasira kroz restorane i maloprodajne ili veleprodajne objekte, ako mu neko ne otkupljuje tu ribu i ako želi da je prodaje na pijaci, njemu se treba dati prednost. Ukoliko hoće da za njega neko prodaje, on treba da da ovlašćenje tom čovjeku uz kopiju dozvole. Ne mogu neki tamo koji na ne znam koji način nabavljaju ribu da prodaju, a profesionalni ribar da izvisi i da ne može da nađe mjesto na pijaci da proda tu svoju ribu“, objasnila je Pavlović.

Ona je istakla da ribar za svoju dozvolu plaća naknadu i „trebalo bi da ima prednost u dodjeljivanju mjesta za prodaju na pijacama“, dodajući da postoje i zakonski normativi koji regulišu oblast pijačne prodaje.

„I prodavac na privatnoj pijaci mora imati potvrdu o porijeklu te ribe, što kontroliše inspekcija prilikom kontrole. Da li je tu ribu uvezao, da li je uzeo od ribara. Sada, od 20. juna, nakon davanja dozvola, svaki ribar će moći dati posebne blokove iz dnevnika ulova ili kao sastavni dio izvještaja ulova za privredne ribare koji koriste plovila dužine do deset metara“, kazala je Pavlović.

Galerija

( Željko Komnenović )