Groblja elektronskog otpada mijenjaju čovjekov DNK

Groblja elektronike vode oštećenju čovjekovog DNK, uznemirujuće su izjave kineskih stručnjaka.

Novu globalnu opasnost po čovječanstvo otkrili su naučnici Zhejiang univerziteta iz istoimene istočne primorske provincije Kine.

Oni su istraživali ekologiju koja izaziva rak oko velikog kompjuterskog groblja i fabrike za preradu elektronskog otpada. Ispostavilo se da je vazduh zagađen primjesama koje djeluju na površinska tkiva pluća.

U normalnim uslovima jedan od gena stalno spava. Pod djelovanjem otrovnih primjesa on se aktivira i provocira u ljudskom organizmu zapaljive procese. Oni vode ka formiranju ćelija raka.

"To otkriće kineskih naučnika potvrđuje da smrtnost od onkoloških oboljenja zbog loše ekologije izlazi na prvo mjesto među uzrocima smrtnosti u svijetu", kazao je za Glas Rusije dopisni član Ruske akademije nauka Aleksej Jablokov.

Problem elektronskog otpada u posljednjih 7-8 godina postao je vrlo ozbiljan u čitavom svijetu. Ogroman broj starih ili još sasvim radno sposobnih kompjutera i mobilnih telefona se baca na otpad.

Pod zracima sunca, iz takvog otpada počinje da se izdvaja otrovni dioksid. Kako ne postoje savršene medote kojima bi se spriječili uticaji elektronskog otpada na okolinu, hitno su potrebne specijalne grane za njegovu preradu i korišćenje.

Takav pravac se sada razvija u Evropi, u SAD. U Rusiji, kako navodi list, bi trek trebalo da se spreme za taj izazov.

EU je prva učinila pokušaj da makar na neki način riješi problem elektronskog otpada. Prije devet godina ona je obavezala sve proizvođače elektronike da preuzimaju odgovornost na sebe za njenu utilizaciju.

Slični zakoni su bili donijeti u Japanu, Južnoj Koreji, kao i na Tajvanu. Ipak ubrzo se ispostavilo da je kompanijama povoljnije da izvede proizvodnju u inostranstvo, nego da troši sredstva na demontažu. Nije slučajno to što su kao pečurke poslije kiše počele da niču fabrike za sklapanje kompjutera i mobilnih telefona u Kini, Maleziji, Vijentamu, Tajlandu, Turskoj.

U Kini, Indiji i nizu drugih azijskih zemalja postojali su pokušaji da se zakonodavno obustavi priliv elektronskog otpada, zabranivši njegov uvoz. U praksi zakon funkcioniše loše. Strani otpad i dalje popunjava azijske deponije. Faktički ne funkcioniše Bazelska konvencija kontrole transgraničnog prevoza opasnog otpada, koja je stupila na snagu još 1989. godine.

Nisu je potpisale SAD i niz razvijenih zapadnih zemalja. Međutim to je jedini globalni sporazum koji treba da zabrani ekonomski motivisan izvoz elektronskog otpada u zemlje koje nemaju savremene tehnologije za njegovu utilizaciju.

( Vijesti online )