Pokrenuta velika istraga na osnovu dokumenata Football Leaksa, na poziv se odazvala i Crna Gora

Tužioci iz devet država su na poziv Francuske prošle sedmice započeli pravosudnu saradnju na osnovu 12 miliona datoteka koje je s francuskim tužiocima podijelio Rui Pinto ili „Džon”, ključni izvor dokumenata za projekt Football Leaks. Na temelju njih Evropska istraživačka saradnja (EIC), čiji je zvanični partner hrvatski Nacional, u posljednje tri godine objavila je više stotina ekskluzivnih istraživačkih priča u serijama Football Leaks i Malta Files.

Francuska je, piše Nacional, u novembru 2018. dosad primila samo manji, prvi dio dokumenata od Ruija Pinta, kad je bio saslušan u Parizu, dok sudbina preostalih fajlova zavisi od toga hoće li ga Mađarska izručiti Portugaliji, u kojoj trenutno u kućnom pritvoru čeka na odluku suda o izručenju. Predstavnici tužilaca devet država imali su prvi koordinacioni sastanak utorak u sjedištu Eurojusta u Hagu.

Francuzi su već napravili prvu digitalnu forenzičku analizu primljenih datoteka i odmah otkrili osobe protiv kojih već imaju otvorene krivične predmete, a vjeruju da će ti dokumenti moći biti osnova za otvaranje novih predmeta, posebno o poreskim utajama i pranju novca, navodi hrvatski list.

„Otvorili smo preliminarnu istragu 2016. poslije objave prvih tekstova iz serije Football Leaks”, objasnio je francuski tužilac Žan-Iv Lorgoljo iz Parquet National Financier (PNF), francuskog pravosudnog tijela specijalizovanog za poreske prevare. Rui Pinto prvo je htio anonimno sarađivati s francuskim tužiocima, ali je kasnije u pratnji advokata Vilijama Burdona pristao na ozbiljnu saradnju, u kojoj su zbog prijetnji razmatrali i njegov ulazak u program za zaštitu svjedoka.

„Primili smo oko dvanaest miliona datoteka od njega, od kojih je oko dva miliona u obliku različitih dokumenata. Uglavnom su to sadržaji elektronskih poštanskih sandučića s različitima privicima,” dodao je Lorgoljo na pres konferenciji poslije tog sastanka.

''Novinarski članci su nam smjernice za naš rad, a dosad nismo mogli mnogo toga pokrenuti jer nismo imali izvorne dokumente. Sad se to promijenilo. Prema francuskim zakonima ovako primljeni dokumenti mogu se upotrijebiti kao dokaz u krivičnom postupku'', rekao je francuski predstavnik u Eurojustu Frederik Bab. Francuska sad poziva sve članice Evropske unije i druge partnerske države i tvrdi da mogu dobiti pristup svim tim dokumentima.

Tužioci dvije države nisu htjeli da se zna za njihovo učešće

Kako navodi Nacional, na prvom koordinacionom sastanku o saradnji na predmetu Football Leaks, osim Francuske, učestvovali su predstavnici Njemačke, Belgije, Holandije, Velike Britanije, Španije i Portugalije. Tužioci dvije države nisu željeli da javnost sazna za njihovo učešće na tom sastanku, ali EIC je iz više izvora otkrio da su to države koje imaju potpisan ugovor o saradnji s Eurojustom. Jedna je Švajcarska, koja je otvorila istragu protiv švajcarskog tužioca Rinalda Arnolda zbog njegovih kontakata s predsjednikom Fife, Đanijem Infantinom, a druga su Sjedinjene Američke Države koje su poslije otkrića Football Leaksa otvorile istragu protiv Kristijana Ronalda zbog navodnog silovanja u Las Vegasu i protiv sumnjivog poslovanja firme Nike.

Belgiju je predstavljao zamjenik saveznog tužioca Erik Bišop i već je izrazila interes za dokumentima, posebno oko otvorenih istraga povezanih s fudbalskim klubom Muskron i jednim od vodećih svjetskih fudbalskih agenata Pinijem Zahavijem.

Uloga Portugalije je, piše hrvatski list, kontroverzna jer traži pristup dokumentima koji mogu pomoći u istrazi poreskih prevara u portugalskom fudbalu, ali i putem međunarodne pravne pomoći i Eurojusta traži hapšenje Ruija Pinta u Budimpešti zbog navodne ucjene, što je Pinto demantovao.

Osim evropskog naloga za hapšenje, Portugalija je tražila i sve dokumente koje je mađarska policija zaplijenila tokom kućne pretrage 16. januara 2019.

Radi se o ukupno 10 terabajta podataka, od kojih je Rui Pinto sa Špiglom i EIC mrežom podijelio samo 3,4 terabajta i na kojim su temeljeni projekti Football Leaks i Malta Files. Ostali podaci navodno se odnose na dokumentaciju jedne banke s Kajmanskih ostrva, jedne od najvećih poreskih oaza na svijetu. Po riječima Ruija Pinta u intervjuu za EIC, ti podaci mogli bi imati podjednaki uticaj kao i oni objavljeni u projektu Panama Papers. Ako će Portugal dobiti sve te dokumente, moguće je to da će oni biti uništeni, a tako će biti propuštena mogućnost za veće pravosudne istrage poreskih prevara, na što su diplomatski upozorili i francuski tužioci.

Predstavnik Portugalije u Eurojustu Antonio de Arajo Lima Kluni izjavio je u utorak da je Portugalija učestvovala na koordinacionom sastanku Eurojusta i da želi upotrijebiti podatke Football Leaksa za istrage, posebno o poreskim prevarama u fudbalu u toj zemlji. Na novinarsko pitanje Špigla o tome da istovremeno želi pristup i do tih podataka i da progoni njihov izvor podataka, Kluni je odgovorio da „slučaj Ruija Pinta rješavaju isključivo mađarska i portugalska vlast. S naše tačke gledišta, ovaj drugi slučaj nema nikakve veze s krivičnim istragama spomenutim na ovom sastanku Eurojusta. To je potpuno odvojen slučaj''.

Prema izvorima EIC-a na sastanak je bila pozvana i Mađarska, ali njen predstavnik nije prisustvovao.

Među najvećim istragama u istoriji Eurojusta

Francuska inicijativa, u kojoj nude 12 miliona datoteka svim drugim državama, članicama i partnerima Eurojusta, jedna je od najvećih ovakvih istraga u istoriji Eurojusta. Vilijam Burdon, advokat Ruija Pinta, rekao je poslije sastanka Eurojusta za francusku agenciju AFP da bi te evropske istrage za nekoliko godina mogle uticati na novčane kazne u iznosu višem od sto miliona eura. Istovremeno je izrazio žaljenje što „se u Portugaliji ne preduzimaju ozbiljne mjere za borbu protiv kriminala u nacionalnom fudbalu.”

Tužioci i policijski istražitelji iz mnogih evropskih država, kako i iz Hrvatske i njoj susjednih država, piše Nacional, zaista mogu naći mnogo sumnjivih radnji i mogućih novih krivičnih predmeta u dokumentima Football Leaksa. Njih su u posljednje tri godine analizirali partneri EIC-a i Nacional i objavili više od stotinu ekskluzivnih novinarskih istraživačkih priča.

Već prva Nacionalova istraga iz decembra 2016. o poreskoj avanturi Luke Modrića u Luksemburgu, u kojem je čuvao milione eura zarađenih od komercijalnih prava da ne bi platio porez, već je dobila epilog u Španiji.

Prema nagodbi, uz uslovnu kaznu zatvora treba da plati 1,4 miliona eura kazni i povrata poreza. Druga velika istraga odnosila se na kredit od 25 miliona eura koji je Zdravko Mamić osigurao za Dinamo preko malteške firme Gettysburg Limited, a plaćen je s 50 odsto odštete od prodaje Dinamovih igrača, što je bio inovativan način za izvlačenje novca iz fudbalskog kluba. Nacional je u prvoj seriji Football Leaks istražio i sumnjiv transfer slovenačskog golmana Jana Oblaka iz Benfike u Atletiko Madrid, u kojem je njegov agent, Slovenac Miha Mlakar, primio dva miliona posebne "nagrade" na račun novoosnovane firme u poreskoj oazi u švajcarskom Zugu, a Nacional je istražio i isplatu pola miliona eura firme Doyen Sports na račun oca Ante Ćorića na tajni račun u Bosni i Hercegovini.

U proljeće 2017. Nacional je objavio više priča o sumnjivim višemilionskim transferima Tina Jedvaja, Marcela Brozovića, Duje Čopa i Matea Kovačića, čiji su veći iznosi završili u of-šor hobotnici porodice Mamić, a dio odštete za Brozovića i Čopa bio je namijenjen za Dinamov povrat kredita malteških kompanija. Dio tog novca završio je u kanadskoj firmi povezanoj s Mamićevim švajcarskim advokatima.

U maju iste godine EIC je pokrenuo novi projekat Malta Files koji je nastao na dokumentima Ruija Pinta. U Nacionalu su koordinisali veću istragu EIC-a o ruskom milijarderu Olegu Bojku, suvlasniku Fashion TV-a i lanca kladionica u Hrvatskoj koja je istovremeno bila objavljena u sedam evropskih država. U Bojkovoj međunarodnoj imperiji firmi za ponudu brzih zelenaških kredita Nacional je otkrio da je najmanje 180 miliona eura prenijeto preko Malte, na kojoj je porez na dobit firmi samo odsto posto. Nacional je istražio poslovanje nekih Hrvata kao što su Danko Končar, Pavao Vujnovac i Hrvoje Krstulović na Malti. Nacional je podrobro istražio i pokazao kako je medijski mogul i jedan od najbogatijih osoba na Balkanu Dragan Šolak iz Hrvatske preko Malte u Lihtenštajn i Kipar prebacio više od šest miliona eura od hrvatskih telekomunikacionih operatera, a nije platio porez u Hrvatskoj. Posljednja Nacionalova istraga u projektu Malta Files iz proljeća 2018. bavi se time kako je srpska premijerka Ana Brnabić umiješana u of-šor mrežu američkog investitora Marka Krandala koji je kasnije uz pomoć srpske vlade uspio pokrenuti najveći privatnu investiciju u Srbiji - vjetroelektranu Dolovo - u kojoj investitor unaprijed ima zagaranovano više od pola milijarde eura prihoda od viših cijena električne energije. Partneri EIC-a za projekt Malta Files bili su nominovani za European Press Prize.

Istraživanje za drugu seriju Football Leaksa počelo je u martu 2018. i poslije osam mjeseci istraživanja 70 miliona ekskluzivnih dokumenata ili 3,4 terabajta (francuski tužioci dosad su uspjeli primiti od Pinta samo 12 miliona), Nacional je početkom novembra objavio prvu ekskluzivnu priču o tome da će Zdravko Mamić i Damir Vrbanović biti doživotno izbačeni iz fudbala, a koja se bavi sumnjivim poslovima etičke komisije Fife.

Priča o agentima Luke Modrića, Vladice Lemića i Predraga Mijatovića, detaljno je pokazala sumnjiv način poslovanja u svijetu fudbala, piše Nacional. Uprkos tome što je Vladica Lemić belgijski građanin, milioni eura od poslova s Real Madridom prenijeti su preko Nove Ljubljanske banke u Banjaluku, u kojoj firmu ima njegov mladi brat Zoran Lemić koji nije imao značajnu ulogu u fudbalskom poslu. Porez na dobit u Republici Srpskoj iznosi samo deset odsto. Troje belgijskih advokata koji su stručnjaci za poreze, navodi Nacional, potvrdilo je da postoji sumnja na poresku prevaru i pranje novca, a u poslove je, dodaje list, bio umiješan i hrvatski agent Davor Ćurković. Tu Nacionalovu priču prenijeli su mnogi evropski ugledni mediji i većina medija u regiji, a prenijeli su je u Kini i u Africi.

Nacional je objavio i priču o tome kako je fudbalski nacionalni heroj Bosne i Hercegovine Edin Džeko, porezni obveznik u Engleskoj, prebacio najmanje 3,5 milijuna eura od svojih komercijalnih prava u Ujedinjene Arapske Emirate, u kojima nema poreza na dobit, u firmu pod nadzorom njegovih agenta.

Hrvatske istražitelje, dodaje Nacional, mogla bi interesovati i afera o tome kako su hrvatski reprezentativci Dejan Lovren i Mateo Kovačić te srpski napadač Dejan Tadić prenijeli najmanje 4,5 miliona eura od komercijalnih prava u švajcarsku kompaniju Rasport Management koja je u središtu druge optužnice Uskoka protiv Zdravka Mamića i njegovog sina Marija, vlasnika te švajcarske firme registrovane u kantonu koji ima najnižu stopu poreza u Evropi. Dodatno su milioni od provizija agenata u transferu Lovrena i Kovačića završili u drugoj firmi Marija Mamića, Sport Servis MM iz Ljubuškog u Bosni i Hercegovini, a porez na dobit takođe je iznosio samo 10 odsto, navodi hrvatski list.

U saradnji s "Vijestima" objavljeno istraživanje o poslovima u Crnoj Gori

Krajem novembra u saradnji s The Black Sea i crnogorskim dnevnikom Vijesti Nacional je istovremeno objavio veliko istraživanje o tome kako je navodni član kineskih trijada Pol Pua kupio najbolje hotele na crnogorskoj obali, a vlasnik je jednog od najvećeg svjetskog lanca internet klađenja IBC-bet, preko kojeg se kladila već osuđena hrvatska grupa kladioničara koju su predvodili Ante Šapina i Mario Cvrtak i koja je namještala fudbalske utakmice. Detaljno je objašnjen i navodni slučaj pranja novca kojim je Pua kupio crnogorski hotel Maestral od slovenačke firme u državnom vlasništvu i kako je sumnjivi novac završio u slovenačkoj banci. Puov crnogorski partner Petros Statis prije nekoliko godina planirao je investirati i u luksuzni hotel u Cavtatu, ali ta investicija nije realizovana.

Posljednja priča iz druge serije Football Leaksa već je pod pravosudnom istragom, ali ne u Hrvatskoj nego u Italiji. Nacional je u saradnji s medijskim kućama L'Espresso i NRC Handelsblad razotkrio sumnjive poslove donedavnog vlasnika HNK Rijeka, italijanskog milijardera Gabriejla Volpija i njegovog tadašnjeg saradnika Damira Miškovića pri dovođenju mladih fudbalera iz Nigerije uz kršenje pravila Fife. Prije nekoliko sedmica tužioci u La Speciji pokrenuli su krivičnu prijavu protiv petnaest osoba, uključujući Gabriela Volpija zbog sumnje trgovine ljudima pri transferu maloljetnih igrača iz Nigerije u Italiju. Nije još poznato je li i u Hrvatskoj otvorena istraga zbog sličnih transfera više od trinaestorice maloljetnih igrača iz Nigerije u Rijeku, uprkos tome što je Rijeka imala isti poslovni model, a fudbalski klubovi La Specija i Rijeka bili su vlasništvo Volpija i Miškovića.

Na poziv se odazvala i Crna Gora

Na poziv Francuske odazvale su se članice Eurojusta Hrvatska i Slovenija i partnerska država Crna Gora, piše Nacional.

"Žele li i te države imati pristup više miliona dokumenata Football Leaksa i hoće li istražiti sumnjive poslove o kojima je javnost mogla čitati u medijima, kako to rade njihove kolege iz zapadno-evropskih država? Nacional je svima državnim tužiocima i šefovima kabineta specijalnih tužitelja poslao ista pitanja: jesu li se odazvali na poziv Francuske na sastanak, da li planiraju pridružiti se francuskoj inicijativi i time dobiti pristup najmanje 12 miliona fajlova koji mogu pomoći u istraživanju mogućih krivičnih djela počinjenih u njihovoj zemlji ili onih koje se počinili njihovi državljani; i ako nisu zainteresirani za saradnju, zašto ne", navodi hrvatski list.

Na pitanje glavnom državnom tužiocu Slovenije Dragu Šketi i vođi Specijalnog državnog tužilaštva Hariju Furlanu, piše Nacional, odgovorili su iz kabineta slovenačkog državnog tužioca da nisu bili pozvani na prvi sastanak u Hagu. „Slovenačko državno tužilaštvo takođe nije dobilo informacije o predstavljenoj temi, niti informacije o sazivanju koordinacionog sastanka. S obzirom na gore navedeno, nismo imali priliku prisustvovati sastanku. Učestvovanje na sastanku, međutim, imalo bi smisla samo ako bi se sumnjalo da su počinjena krivična djela koja su u nadležnosti Republike Slovenije”.

Nacional navodi da im je na pitanje Vrhovnom državnom tužiocu Crne Gore Ivici Stankoviću i Glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću iz kabineta Vrhovnog državnog tužilaštva diplomatski objašnjeno ”da je izričito važna mogućnost prisutnosti nacionalnog tužioca za povezivanje Crne Gore s Eurojust koordinacionim sastancima na poziv nacionalnih članova u Eurojustu u vezi s utvrđenim slučajevima, zbog počinjenja pojedinih krivičnih djela. Naime, direktna komunikacija i razmjena informacija unutar Eurojusta doprinosi učinkovitom postupanju u slučajevima međunarodne pravne pomoći”.

Pitanje je li Hrvatska zainteresovana za to da ima uvid u više miliona dokumenata Football Leaksa koje nudi Francuska, Nacional je, kako navode, poslao i hrvatskom glavnom državnom tužiocu Draženu Jeleniću i šefici Kancelarije za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije (USKOK) Vanji Marušić. Iz DORH-a su za Nacionalu uputili odgovor:

"Državno tužilaštvo Republike Hrvatske nije ovlašćeno davati informacije o sastancima u Eurojustu usljed čega vas upućujemo da se za informacije ko su bili sudionici sastanka i druge informacije obratite Eurojustu.

U odnosu na zamjenika glavnog državnog tužioca kao nacionalnog člana Republike Hrvatske u Eurojustu radi izvršavanja zadataka utvrđenih Sporazumom između Republike Hrvatske i Eurojusta i Pravilnikom o upućivanju državnog tužioca za vezu u Eurojustu odgovaramo kako, uvažavajući odredbe o zaštiti informacija i podataka koje Republika Hrvatska razmjenjuje s Eurojustom, preduzima radnje iz svoje nadležnosti s ciljem ispunjenja zadataka koji su mu povjereni, no o pojedinostima radnji ne može davati informacije radi probitaka postupaka, pa tako ni u konkretnom predmetu koji navodite".

( Vijesti online )