Slučaj Morinj sve tanji, ponovo skraćena sadržina predmeta
Iz spisa predmeta izdvojene ovjerene fotokopije zapisnika o saslušanju 147 svjedoka pred županijskim sudovima.
Predsjednica specijalizovanog vijeća - odjeljenja za suđenja krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i ratnih zločina, sudija Milenka Žižić juče je u Višem sudu u Podgorici, u nastavku suđenja okrivljenima za ratni zločin u logoru “Morinj”, donijela rješenje kojim su iz spisa predmeta izdvajaju ovjerene fotokopije zapisnika o saslušanju 147 svjedoka pred županijskim sudovima u Dubrovniku, Vukovaru, Sisku, Koprivnici, Splitu i Rijeci.
Isto vijeće je na sličan način postupilo uoči početka ponovljenog suđenja 12. aprila ove godine. Pripremajući se za glavni pretres, sudija Žižić je donijela rješenje kojim je iz spisa predmeta izdvojila izjave 147 svjedoka saslušanih pred pravosudnim organima Hrvatske tokom 1994. godine.
U obrazloženju ovakve odluke tada je navedeno da ove izjave svjedoka nijesu pribavljene putem međunarodne pravne pomoći. Vijeće je utvrdio da se u spisima nalaze neovjerene fotokopije zapisnika o saslušanju svjedoka pred pravosudnim organima Republike Hrvatske, koje potiču iz perioda preuzimanja gonjenja od strane Crne Gore i koji nijesu pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći.
Ako se ovome doda najnovija jučerašnja odluka suda o izdvajanju izjava 147 svjedoka, postaje jasno da su sve tanji i tanji sudski spisi u procesu optuženima za ratni zločin.
U toku je ponovljeno suđenje šestorici pripadnika JNA, Mlađenu M. Govedarici, Zlatku I. Tarlu, Ivu M. Gojniću, Špiru S. Lučiću, Boru M. Gligiću, te Ivu D. Menzalinu, zbog krivičnog djela “ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u Sabirnom centru u Morinju.
U obrazloženju jučerašnje odluke, navodi se da spisi predmeta nisu dostavljeni od strane Republike Hrvatske radi preuzimanja krivičnog gonjenja, niti je Crna Gora preuzela krivično gonjenje protiv optuženih, već su tužiocu u Crnoj Gori dostavljeni dokazi i podaci na ocjenu da li će da pokrene krivični postupak.
“Imajući u vidu da se u spisima predmeta nalaze ovjerene fotokopije zapisnika o saslušanju svjedoka pred pravosudnim organima Republike Hrvatske i da spisi predmeta nisu dostavljeni od strane Republike Hrvatske radi preuzimanja krivičnog gonjenja niti je Crna Gora preuzela krivično gonjenje protiv optuženih, već su tužiocu u Crnoj Gori dostavljeni dokazi i podaci na ocjenu da li će da pokrene krivični postupak, to se radi o dokazima na kojima se sudska odluka ne može zasnovati.
Ti iskazi svjedoka dati su postupku vođenja istrage u predmetu Kio br. 134/92. Dakle, isti nijesu pribavljeni u postpuku vođenja istrage u Crnoj Gori u predmetu Ki. br. 124/07 po zahtjevu za pružanje Međunarodne pravne pomoći, te se prema tome u ovom postupku i ne mogu koristiti kao dokaz”, piše u obrazloženju rješenja kojim su iz spisa izdvojeni iskazi 147 svjedoka.
“U sporazumu o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida koji je 28. jula 2006. godine, zaključen između vrhovnog državnog tužioca Republike Crne Gore i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, navodi se da obavještenja, dokazi i drugi podaci ne mogu se bez dozvole glavnog državnog tužioca Republike Hrvatske koristiti u druge svrhe osim za donošenje odluke o pokretanju postupka.
U aktu državnog odvjetništva Hrvatske 19. marta 2007. se navodi da se u Republici Hrvatskoj istražni postupak Kio. br. 134/92 vodi protiv 18 lica. U istom aktu piše da se vrhovnom državnom tužiocu, dostavljaju dokazi i podaci na ocjenu u odnosu na 10 lica. Dakle, odredbe sporazuma o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, koji je zaključen između vrhovnog državnog tužioca Republike Crne Gore i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, odnose se samo na preuzimanje dokaza radi donošenja odluke oko pokretanja krivičnog postupka, a ne i na preuzimanje krivičnog gonjenja.
Članom 211. ZKP-a propisano je kada je ovim zakonom određeno da se na iskazu okrivljenog, svjedoka ili vještaka ne može zasnovati sudska odluka, sudija za istragu će po službenoj dužnosti ili na predlog stranaka donijeti rješenje o njihovom izdvajanju iz spisa odmah, a najkasnije do završetka istrage, odnosno podnošenja neposredne optužnice. Dok je članom 356. ZKP-a propisano da će po završenom dokaznom postupku vijeće odlučiti da se ovi zapisnici izdvoje iz spisa i odvojeno čuvaju, ako nije ranije donesena odluka o njihovom izdvajanju”, piše u obrazloženju odluke sudije Žižić.
Suđenje se nastavlja 30. juna saslušanjem svjedoka.
( Komnen Radević )