Mutirana ešerihija koli natjerala kupce u Crnoj Gori na oprez, domaće ipak najsigurnije

Dok evropski stručnjaci još ne znaju šta je uzrok epidemije obolijevanja od novog soja bakterije ešerihije koli, crnogorski kupci, ipak, opreznije trguju, iako zvanično u Crnoj Gori nije registrovan nijedan slučaj zaraze.

Iz Vlade uvjeravaju da zaraženog povrća nema na teritoriji Crne Gore, dok je stav prodavaca i proizvođača da domaće voće i povrće ne samo da može da parira sa uvoznim, već je i zdravije i boljeg kvaliteta.

Na tezgama podgoričkih pijaca uglavnom su domaći krastavci, paradajz, paprike i krompir, dok su uvozne banane, limuni i pomorandže

Podgorički prodavci se žale da su informacije o pojavi zaraze u Evropi doprinijele da kupci manje trguju, ali, sa druge strane, ne strahuju od zaraze, jer robu nabavljaju od “pouzdanih dobavljača”.

"Ja znam što uzimam, ne gatam odakle je što, jer to donosim doma", kaže prodavačica.

Kupci su, ipak, oprezni: “Moram da pitam odakle im je što, ali, ipak, uzimam samo kod provjerenih prodavaca. Normalno je da se plašim, jer evo svako malo neka nova bakterija i zaraza", kazala je “Vijestima” 50-godišnja Podgoričanka Vesna Popović.

Na tezgama podgoričkih pijaca uglavnom su domaći krastavci, paradajz, paprike i krompir, dok su uvozne banane, limuni i pomorandže.

Većina prodavaca limun i pomorandže nabavlja iz Španije, za čije se krastavce pretpostavljalo da su uzrok epidemije, u kojoj je oboljelo više od 1.700, a umrlo 18 ljudi.

Najčešće uvozi iz Turske, Srbije, Makedonije, Grčke, Italije

Prema podacima Zdravstveno-sanitarne inspekcije, koja kontroliše uvoz i prodaju voća i povrća, Crna Gora najčešće uvozi iz Turske, Srbije, Makedonije, Grčke, Italije, a ima pošiljki i iz Holandije, Španije, Albanije, Ekvadora, Slovenije.

Sanitarna inspekcija će u narednom periodu, zbog aktuelne epidemiološke situacije i nastupajuće ljetnje turističke sezone pojačati nadzor nad uvozom i prometom voća i povrća, obećava glavna inspektorka

"U ovoj godini je utvrđena neispravnost jedne pošiljke voća i jedne pošiljke povrća i to šest tona suvih grožđica i 750 kilograma svježih krastavaca. Pošiljke su uništene u skladu sa propisima", kaže za “Vijesti” glavna sanitarna inspektorka dr Ljiljana Jovićević.

Inspekcija nije zabilježila uvoz krastavaca iz Španije u toku ove godine, za koje se donedavno sumnjalo da su uzročnici epidemije.

"Fitosanitarna inspekcija, koja kontroliše bezbjednosti hrane biljnog porijekla, utvrdila je neispravnost 24.000 kilograma brašna iz Srbije, 912 kilograma pasulja iz Makedonije, 1.200 kilograma kafe, kao i 20.000 kilograma pasulja", kaže direktorka Fitosanitane uprave Zorka Prljević.

Poljoprivrednik Željko Milić iz Tuzi kaže da u sezoni u Crnoj Gori nema potrebe za uvozom krastavaca, paradajza, lubenice, pipuna, krompira, paprika.

"U jeku sezone imamo dovoljno naših, domaćih, proizvoda, koji su zdraviji i kvalitetniji", poručuje on.

Sanitarna inspekcija će u narednom periodu, zbog aktuelne epidemiološke situacije i nastupajuće ljetnje turističke sezone pojačati nadzor nad uvozom i prometom voća i povrća, obećava glavna inspektorka.

Milić smatra da država ne pomaže dovoljno poljoprivrednike, jer u “poljoprivredi rade ljudi koji ne znaju na koji način treba da nam pomognu”. Problem je i nedostatak prostora za prodaju proizvoda.

"Kada krene sezona svi će biti iznenađeni koliko nas je, a mi nećemo imati gdje da prodajemo proizvode", kaže on.

Poplave nijesu narušile kvalitet

"Svi uzeti uzorci sa poplavljenih područja su odgovarali uslovima iz Pravilnika o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje"

Voće i povrće uzgajano na područjima zahvaćenim prošlogodišnjim poplavama, u Zeti, Malesiji i Bjelopavlićima, potpuno je ispravno, kažu iz Sanitarne inspekcije.

Takođe, ni rezultati analize zemljišta nisu pokazali nepravilnosti, poručuju iz Fitosanitarne inspekcije.

Direktorka Fitosanitarne uprave podsjeća da su nakon decembarskih poplava rađene analize poplavljenih zemljišta od strane Agencije za zaštitu životne sredine.

"Fitosanitarna uprava u okviru svojih nadležnosti radi kontrolu zemljišta koje se koristi kao objekat za proizvodnju hrane biljnog porijekla, a u 2011. godinu najveći akcenat stavili smo na poplavljena područja Zete, Malesije i Bjelopavlića i do sada je ukupno uzeto 52 uzorka.

Svi uzeti uzorci sa poplavljenih područja su odgovarali uslovima iz Pravilnika o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje", kaže Prljević.

Ona objašnjava da se u okviru kontrole, osim zemljišta, analizira i bilje sa proizvodnih parcela.

( Dražen Đurašković )