Poljska neće ni pomagati ni odmagati Zapadnom Balkanu na putu ka EU

Poljska, zemlja koja 1.juna preuzima Predsjedništvo EU, neće, sudeći po "prioritetima" koje je navela, pokazati veće angažovanje u evrointegraciji zapadnog Balkana, ali neće niti smetati ambicijama Crne Gore i ostalih zemalja regiona.

"Prioriteti" su zadaci koje predsjedavajuća zemlja Unije sama sebi stavlja u prvi plan za šest mjeseci koliko vodi Uniju. Iako predsjedavanje nad Unijom manje znači danas, kad je na snazi Lisabonski ugovor, ipak, predsjedavajuća zemlja je ta koja koordiniše golemi broj elemenata od kojih se sastoji EU.

Predsjedavajuća zemlja obavlja nevidljivi dio posla, sastavlja dnevni red sastanaka i ujedno ih vodi , nameće jedne teme, a guši duge, a sastavlja i izjave, kojima određuje diplomatski i politički ton.

Predsjedavajuća zemlja je ta koja iza kulisa može napraviti najviše za temu do koje joj je stalo, jer svuda ima pristup, nagovara, sklapa dogovore, gura, i konstantno zastupa svoje stavove čak i prema velikim članicama.

Poljska preuzima mandat predsjedavajuće zemlje vrlo samouvjereno,ne samo jer Poljaci sami sebe shvataju kao ključnu i veliku evropsku naciju, nego i kao pobjednici tranzicije, najuspješnija nova, bivša socijalistička, članica Unije.

Poljska je posrtala i dizala se, ali se je, iako ogromna i velikim dijelom ruralna, tranformirala kroz teške reforme u modernu državu. To je jedina zemlja Evropske unije koja nije bila u recesiji, što joj daje sigurnost kad razgovara sa zapadnim Evropljanima, starim članicama, o financijskim i ekonomskim pitanjima, pa čak i da dijeli lekcije.

Poljska ima jedan ekonomski "prioritet", a to je jačanje unutarnjeg evropskog tržišta, jedan široko shvaćen bezbjednosni, koji se odnosi i na pitanje odbrane i jače saradnje EU NATOi, ali i na sigurnost opskrbe energijom i hranom. Treći "prioritet" koji se odnosi proširenje i evropsko susjedstvo, a nazivaju ga "otvorena Evropa".

Kvalitet prije brzine

Iako Varšavu prvenstveno interesuje Ukrajina, i nastoji tu zemlju, što više dogurati do EU, u dijelu "otvorena Evropa " ipak ima mjesta i za zapadni Balkan, potvrdio nam je ambasador Tomlinski.

"Imamo u planu potpisivanje Ugovora s Hrvatskom do kraja godine,ali pregovori s tom zemljom još nisu završeni, a nama je važnija kvaliteta nego brzina. Završetak pregovora s Hrvatskom , povoljno će odjeknuti na druge zemlje u vasem regionu.

Bili bismo zadovoljni ako Srbija dobije kandidaturu, a Makedonija pregovore. Jednako tako, podržavamo evropske aspiracije drugih zemalja. Što se tiče Bosne i Hercegovine, zapanjeni smo manjkom progesa i nastojat ćemo pomiriti posvađane zajednice", rekao je ambasador Tomlinski, ne spomenuvši, ni nakon našeg insistiranja, Crnu Goru.

Iako ovo ne izgleda suviše optimistično ili zainteresovano, ipak se desi da i takve zemlje ponekad naprave veliki posao. Belgija je tako, rekla da su joj ambicije skromne kad je bila riječ o proširenju, ali se iznenađujuće zauzela za zemlje zapadnog Balkana, jer je to njen principijelni stav. No, najaktvnije su nove članice.

Tako Češka, iako je imala izvanredno mnogo problema, pokazala se kao odani prijatelj proširenja na Balkan i svih balkanskih zemalja. Slovenija je, za svog predsjedavanja postigla vrlo mnogo za (skoro) sve zemlje regiona, a pogotovo Srbiju.

Mađarska, koja sada vodi EU do kraja šestog mjeseca, "sto od sto" stoji iza proširenja Evrope na Balkan, jer to proširenje ne smatra "proširenjem", nego "logičnim potezom".

( Ines Sabalić )