Privrede širom svijeta rastu sporije

Od većine velikih privreda se očekuje da će nastaviti da rastu. Ali, gomilaju se dokazi da se mnoge upinju da održe uspon koji su imale prošle godine.

Evropske vlade se nose s dugovima i tanjim budžetima. Britanska privreda jedva da je napravila pomak na početku godine. Čak i najjača ekonomija Evrope, Njemačka, možda će se suočiti sa usporavanjem.

Velika nezaposlenost, potisnute cijene nekretnina i skupa nafta usporavaju američku privredu, koja je od januara do marta uspjela da se uveća za 1,8 odsto. Poslije zemljotresa i nuklearne krize, Japan je skliznuo nazad u recesiju.

U Kini, povećanje kamata koje treba da zauzda inflaciju, usporava rast.

Svjetska privreda će se po svoj prilici ove godine uvećati za samo 3,5 odsto, u odnosu na 4,1 procenta 2010. godine, procjenjuje istraživačka korporacija IHS Global Insajt (Insiht). IHS je predhodno pretpostavljao da će se rast kretati oko 3,8 odsto.

Finansijska tržišta reaguju na pokazatelje svjetskog usporavanja. Indeks Dau Džons (Dow Jones) izgubio je 400 poena, ili 3,2 odsto, u maju. Akcije su istog mjeseca pale za tri ili više procenata u Japanu, Velikoj Britaniji i Hong Kongu.

Vjetrovi ekonomije

Analitičari kažu da "tri čeona vjetra" u isto vrijeme udaraju svjetsku privredu:

Prvo, visoke cijene nafte (petrolej je sad 50 odsto skuplji nego prošle godine) guraju cijene ostale robe. U bogatim zemljama ljudi se uzdržavaju da troše, a u siromašnim skupa hrana teško pogađa srednju klasu i siromašne.

Drugo, smanjenje budžetske potrošnje. Mnoge evropske zemlje su morale da smanje potrošnju poslije finansijskih kriza koje su naduvale njihove budžetske manjkove.

Treće, zemljotres i nuklearna kriza u Japanu poremetili su produkciju. Japanska privreda se umanjila za 3,7 odsto u prvom kvartalu i po svoj prlici pašće za dodatnih 3,7 odsto u tromjesečju april-jun.

Najveća nepoznanica leži u posljedicama nesreće na japansku ekonomiju, izjavio je guverner Japanske banke Masaki Širikava. Ekonomisti očekuju da će se privreda Japana oporaviti u drugoj polovini godine.

Ubrzanje se očekuje i od privrede SAD. Veće zapošljavanje ohrabriće ljude da više troše, a banke, koje su se oslobodile loših kredita, pozajmljivaće više.

Kina

Međutim, sve je više pitanja oko Kine. Četiri povećanja kamata od oktobra nisu mnogo učinila u hlađenju kineske inflacije koja je sad preko pet procenata. Procjene ovogodišnjeg kineskog rasta smanjene su na 9,4 odsto, sa 10 odsto.

Podizanjem kamata i drugim mjerama zauzdavanja bankarskih pozajmica, Peking želi da rast svede na sedam odsto ove godine kako bi stao na put inflaciji. Neki ekonomisti misle da bi državna kontrola pomiješana sa nestašicama struje i sušom mogla da gurne Kinu u ekonomsku nesreću, ali većina analitičara očekuje da će Kina ukrotiti inflaciju bez težih posljedica po privredu.

Druge zemlje u brzom razvoju, kao Brazil i Turska, takođe pokušavaju da uspore rast kako bi zustavile inflaciju.

( Beta/AP )