Po lijek moraju da idu u inostranstvo

Međutim, endokrinolozi pacijentima, kao jedino rješenje, preporučuju korišćenje paralele tog lijeka, koji je dostupan na domaćem tržištu.

„Više od pola godine prinuđen sam da se snalazim kako znam i umijem, jer mi je već devet godina, od kada sam operisao tumor hipofize, kao terapija propisan hidrokortizon tbl. Rijetko uspijem da ga kupim u pojedinim srpskim privatnim apotekama i to uglavnom ukoliko imaju zaliha odranije ili preko rodbine nabavljam grčki lijek, po cijeni od oko pet eura”, kazao je penzioner Ilija Stamatović.

On tvrdi da je razočaran što zbog nestašice mora da kupuje više kutija i plaća poštarinu, za lijek koji se može podići na recept: “Što je pozamašan izdatak za skromna primanja penzionera”.

Ne ohrabruju ni najave iz Montefarma da će se taj lijek naći uskoro u državnim apotekama, jer ga , prema riječima direktora te ustanove Budimira Stanišića, već dugo nema u ponudi proizvođača, odnosno njihovih zastupnika za crnogorsko tržište.

“Pretpostavljam da farmaceutske kuće nemaju interes da proizvode određene količine tog lijeka za naše tržište. Potrudićemo se da ga nabavimo putem tendera koji će biti objavljen za nekoliko dana”, najavljuje Stanišić.

Direktor Interne klinike KCCG dr Sreten Kavarić potvrdio je za “Vijesti” da se Hydrocortison tablete, koje pacijenti koriste radi nadoknade kortizola, hormona nadbubrežne žlijezde, posljednjih nekoliko mjeseci mogu nabaviti isključivo u inostranstvu.

“Kao zamjenu za Hydrocortison tablete pacijentima propisujemo kortizol (pronison), kojeg ima u našim apotekama. U pitanju su dva ravnopravna lijeka, koji endokrinoliozi propisuju u liječenju Addisonove bolesti ili insuficijencije u radu nadbubrežne žlijezde”, obijasnio je dr Kavarić.

On je naglasio da je dejstvo tih lijekova apsolutno isto, a razlika je isključivo dozi koja se primjenjuje.

U podgoričkim privatnim apotekama “Vijestima” je rečeno da taj lijek nemaju i da ga vjerovatno skorije neće ni biti.

“Zamjenu za taj lijek nemamo, osim paralelu “pronizon”. Međutim, građane koji se interesuju za “hidrokortizon” uvijek upućujemo da se prvenstveno savjetuju sa ljekarom koji će im preporučiti adekvatnu zamjenu”, kazali su u jednoj apoteci.

U srpskim apotekama, kako su raniji pisali tamošnji mediji, “hidrokortizona” na tržištu nema od septembra prošle godine, nakon što je “Galenika” prestala da ga proizvodi.

Kao razlog tada su navodili tehničko-tehnološke probleme, jer lijek sadrži hormon hidrokortizon kao aktivnu supstancu, čija proizvodnja nije dozvoljena prema propisima DPP (dobre proizvođačke prakse).

( Tanja Jovanović )