Mještani Bistrice čekaju izgradnju hidroelektrane, najavljene prije dvije godine

Iako prije dvije godine pompezno najavljivana izgradnja mini-hidrocentrale u „srcu“ rijeke Bistrice, nadomak Bijelog Polja, sudeći prema trenutnoj atmosferi i „raspoloženju“ nadležnih u lokalnoj upravi, to je samo jedan u nizu obećanih i nerealizovanih projekata.

Podsjećajući da je taj kraj još davne 1936. godine imao svoju mini-hidrocentralu i električnu energiju, kada je nije imalo ni Bijelo Polje, Ćemal Mahmutović, jedan od prvih predsjednika Mjesne zajednice Bistrica i penzionisani dugogodišnji direktor tamošnje osnovne škole za „Vijesti“ priča da je hidrocentrala obnovljena u prvim poslijeratnim godinama, te da danas u Bistrici stoje njene ruševine.

"Ugašena je 70-tih godina prošlog vijeka, kada su potrebe za jačim naponom struje bile veće, pa je izgrađena elektromreža. Hidrocentrala se napajala vodom iz rijeke pomoću dva kilometra dugog kanala, koji je ujedno služio i za navodnjavanje parcela ali zbog plahovite Bistrice kanal nije bilo lako održavati. Poštujući tradiciju ovog kraja, a u želji da doprinesemo bržem razvoju i boljoj budućnosti, mnogi od nas su se godinama zalagali da se hidrocentrala ponovo podigne na rijeci bogom datom za to", kaže Mahmutović.

Dosta im je "političkih guslara" pred izbore

Međutim, kako dodaje on, nejasno je odugovlačenje valorizacije prirodnih resursa rijeke Bistrice, Vražjih firova - Đalovića pećine i niz drugih blagodeti koje krase to područje.

"Pored svih prirodnih bogatstava o kojima danima, godinama, decenijama, a evo i sada vjekovima pričamo, ona su još netaknuta i neiskorišćena. Zasićeni smo pričama “političkih guslara“ koji uoči svake predizborne kampanje istom pričom ulaze u narednu i tako zamajavaju građane sa ovog područja. Bistrički kraj je, i pored prirodnog bogatstva sve siromašniji sa brojem ljudi i domaćinstva, a prvenstveno brojem đaka koji pohađaju ovdašnju osnovnu školu, kojih je nekada bilo oko hiljadu, a sada jedva više od 150. Sa žaljenjem kažem da sam svjedok propadanja svog rodnog kraja gdje sam sa porodicom kreirao život, karijeru i budućnost", ističe Mahmutović, dodajući da bi izgradnja protočne hiodrocentrale pored energetike imala i perspektivu za razvoj turizma i poljoprivrede kao državnih strateških grana.

On očekuje da će lokalna uprava na čelu sa novim gradonačelnikom Aleksandrom Žurićem donijeti neke novitete i da će se konačno početi realizacija nekih davno obećanih prioriteta.

Žive od obećanja

Penzionisani prosvjetni radnik i jedan od ranijih predsjednika Mjesne zajednice Milisav Đurović, podsjeća da je „stara mini-hidrocentrala“ bila u funkciji do 1975. godine, kada je prešla u vlasništvo tamošnje zemljoradničke zadruge.

"Živimo od obećanja da će naš kraj, kao jedan od najljepših na području opštine, svojim potencijalima i prirodnim ljepotama naći svoje mjesto na ekološkoj karti Crne Gore", kaže Đurović.

"Centrala je bila vlasništvo mještana, koji su je održavali i sa nje se strujom napajalo nekoliko sela. Osamdesetih je stigla elektrifikacija, stubovi, žice koji se danas slabo održavaju, a što je još gore, rizičnih stubova je gotovo na svakom koraku i predstavljaju opasnost za građane", objašnjava Đurović.

On smatra da Bistrica još nije dobila ono što zaslužuje, dok pita da li je li problem u ekonomiji ili samo nebrizi odgovornih.

"Živimo od obećanja da će naš kraj, kao jedan od najljepših na području opštine, svojim potencijalima i prirodnim ljepotama naći svoje mjesto na ekološkoj karti Crne Gore. Zagovara se izgradnja mini-centrale na Bistrici snage 10 megavata. Osnovni red je da se zakaže zbor građana, uz prisustvo eminentnih stručnjaka i predoči im se eventualna namjera da se realizuje jedan takav projekat, koji ima i dobrih i loših strana. Pozitivno je što bi se u teškoj situaciji elektro krize dobila struja dok bi se, mislim, sa druge strane narušila ekologija. Izgradnja hidrocentrale znači napredak i u smislu zapošljavanja mladih, ali prije početka realizacije tog grandioznog projekta treba prostudirati sve njegove pozitivne i negativne strane", smatra Đurović.

Neko je unaprijed protiv hidrocentrale

I aktuelni šef Mjesne zajednice Bistrica, Sakib Čindrak vidi dobitak u izgradnji hidrocentrale.

"Apsolutno sam protiv izgradnje bilo čega na rijeci što bi devastiralo njenu prirodnu ljepotu. Izgradnja hidrocentrale bi vjerovatno donijela neki „uži interes“, ali šteta bi bila znatno veća", kaže Kajabaegović.

"Neophodno je da lokalna uprava prezentira projekat da bi se građani uvjerili o kakvom se „dobru radi za ovaj kraj“. Do sada smo jedino iz sredstava informisanja saznali da se planira izgradnja hidrocentrale na Bistrici, te da je neko od stranih investitora dobio pravo na konsecije, a građani nemaju o tome pojma. Zato, apelujemo na lokalnu upravu i resorno ministarstvo da građanima obavezno predoče svoje namjere i upoznaju ih sa svim aspektima eventualne realizacije tog projekta", kaže Čindrak.

Predsjednik bjelopoljskog Ekološkog društva, profesor Rifat Kajabegović, smatra da postoje i drugi alternativni izvori energije, da se ne bi „išlo“ sa izgradnjom hidrocentrale na Bistrici,a u cilju očuvanja ekološkog ambijenta kanjona i korita rijeke.

"Apsolutno sam protiv izgradnje bilo čega na rijeci što bi devastiralo njenu prirodnu ljepotu. Izgradnja hidrocentrale bi vjerovatno donijela neki „uži interes“, ali šteta bi bila znatno veća", kaže Kajabaegović.

Udruženje građana “Manifesto“ ranije je saopštilo da niko dobronamjeran nije unaprijed protiv izgradnje hidrocentrala na Bistrici.

"Ali, uvijek treba imati na umu da održivi razvoj, a svi smo se obavezali da radimo u skladu sa tim načelom, podrazumijeva iskorišćavanje prirodnih potencijala u skladu sa očuvanjem prirodne sredine", saopšteno je iz tog Udruženja.

Puna opravdanost za izgradnju

Potpredsjednik bjelopoljske Opštine Radovan Obradović navodi da je višegodišnjim investicionim planom i prostorno- planskom dokumentacijom predviđena izgradnja više mini hidrocentrala na Limu, Bistrici i Ljuboviđi.

"Izgradnja centrala na Bistrici otvoriće i druge perspektive za razvoj tog kraja, uz potencijale Đalovića pećine i manastira Podvrh", rekao je Milošević ranije.

"Centrale bi bile protočnog tipa, što znači da nema potrebe da se podižu brane po čitavoj širini rijeke već se uzima određena količina vode koja pokreće mehanizam i ne zadržava se. Znači da nema nikakvog osnova za bojazan da će biti narušen ekološki ambijent na tom prostoru", kaže Obradović.

On navodi da je prošle godine sa predstavnicima nekoliko crnogorskih lokalnih uprava boravio u Sloveniji i Austriji, gdje su se uvjerili da je izgradnja takvih hidrocentrala isplativa i u ekonomskom i ekološkom smislu.

"U tim zemljama hidrocentrale funkcionišu decenijama i smatram da bi njihova izgradnja na našim rijekama pokazala punu opravdanost. Očekujem da će lokalni parlament na predstojećoj majskoj sjednici usvojiti program javnih radova za tekuću godinu i da će se na dnevnom redu naći i izgradnja mini hidrocentrala", kazao je Obradović.

Predsjednik bjelopoljskog Ekološkog društva, profesor Rifat Kajabegović, apsolutno je protiv izgradnje bilo čega na rijeci što bi devastiralo njenu prirodnu ljepotu, smatrajući da bi hidrocentrala vjerovatno donijela neki „uži interes“, dok bi šteta bila znatno veća

Grad velikog hidro-potencijala

Bivši gradonačelnik Bijelog Polja, a sada ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja ranije je saopštio “Vijestima“ da rijeke Lim, dvije Bistrice i Ljuboviđa, imaju najveći hidroenergetski potencijal u Crnoj Gori.

"Izgradnja centrala na Bistrici otvoriće i druge perspektive za razvoj tog kraja, uz potencijale Đalovića pećine i manastira Podvrh. Sa Limom, sa protokom vode od 30 do 50 kubika u sekundi, kroz bjelopoljsku opštinu postoji ogromni potencijal za podizanje hidrocentrala. Ljuboviđa, koja izgleda dosta mirna, takođe ima dovoljno snage za hidrocentralu oko 20 megavata", kazao je Milošević.

Galerija

( Beća Čoković )