Na Solani se puca kao na ratištu

Tokom 184 terenska dana u 2017. godini, samo na području Solane evidentirano je 1.300 nezakonito ispaljenih pucnjeva, a krivolovilo se i nezakonitim sredstvima, vabilicama i plastičnim mamcima. Prikupljen je 761 ispaljen metak, a najintenzivniji krivolov koji je zabilježen iznosio je više od 360 prebrojanih pucnjeva u periodu od tri sata.

Taj podatak iz Godišnjeg izvještaja o radu Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), prema riječima izvršne direktorice te organizacije Jovane Janjušević, dovoljno govori o ugroženosti ptica u Crnoj Gori, a pored krivolova, koji je, kako navodi, izuzetnog intenziteta na teritoriji cijele Crne Gore i to ne samo kad su u ptanju ptice, odnedavno se pojavio problem učestalog trovanja.

“Jako puno ptica je pronađeno otrovano furadanom, nervnim bojnim gasom koji je zabranjen u EU. Postoje stare zalihe i truju se golubovi, a onda i grabljivce preko njih”, kazala je Janjušević.

Ona je navela da je CZIP uspio da oporavi više od 50 odsto ranjenih ptica, ali kao najveći uspjeh ona vidi da činjenicu da su krivične prijave i postupci koje je pokrenula ta organizacija “konačno prešli magičnu liniju tužilaštva”.

“Obično su sve krivične prijave padale pred tužilaštvom koje uopšte nije nastavljalo dalje procese da bismo došli do suda. Nemamo još prve presude, ali se nadam da će zaštita prirode početi da bude jedan od prioriteta našeg sudstva. Kada govorimo o pritiscima na ptice, jako je ohrabrujuće što smo imali veliki broj ljudi koji su bili uključeni u naš rad, što monitoringa krivolova, što istraživanja. Imamo cifru od 141 radnog dana koje su građani donirali CZIP-u kroz besplatan rad, što znači da ljudi podržavaju to što radimo”, kazala je Janjušević.

CZIP je od građana primio i 51 poziv za pomoć pticama, za ukupno 64 jedinke zaštićenih vrsta.

“Pozive smo dobijali za ptiće ispale iz gnijezda, odnosno poletarce, ptice stradale u saobraćaju, povrijeđene prilikom sudara sa prozorskim staklom, za grabljivice na koje se pucalo, ili koje su bile iscrpljene usljed zahtjevne migracije. Od 64 jedinke, 55 je uspješno oporavljeno, dok je čak 31 slučaj riješen zahvaljujući samim građanima, koji su uz naše savjete uspješno oporavili ptice i pustili ih na slobodu. Još čekamo sudsku presudu po krivičnoj prijavi za mučenje sive čaplje. Nakon što je sporni video snimak mučenja objavljen na društvenim mrežama, ona je predata CZIP-u na oporavak, te ubrzo puštena na slobodu. Pokrenuli smo pitanje zakonitosti uzgoja zaštićenih vrsta ptica, a sve zahvaljujući štigliću kojeg je nelegalni uzgajivač koristio kao mamac za hvatanje novih jedinki. Naši pravni procesi su ponovo hit na društvenim mrežama, s obzirom da je osoba uhvaćena u nezakonitom hvatanju štiglića novinarima dala izjavu da štiglić nije korišćen kao mamac, već da je kao kućni ljubimac, bio izveden na čist vazduh i šetnju”.

U izvještaju se navodi da je tokom mini prstenijade na Marezi, prstenovano 207 jedinki, čime je broj ptica prstenovanih na ovoj ornitološkoj stanici dostigao broj od 2.968 koje su dobile crnogorski pasoš. Redovan mjesečni monitoring ptica rađen je na Tivatskim solilima, nikšićkim akumulacijama i Solani, na kojoj je uporedo vršen i intenzivni monitoring krivolova. Obavljen je i redovni monitoring pelikana sa brda Hum, iznad Ornitološkog rezervata Pančeva oka, uz monitoring ilegalnih aktivnosti.

U okviru Natura 2000 projekta, CZIP je organizovao i prvo prebrojavanje velike ušare na padinama Rumije, u kanjonu rijeke Cijevne i na Sutorini, tako da je uz pomoć 57 volontera, tokom tri noći, na 35 istraživanih lokacija, identifikovano 19 mužjaka. Urađen je i prvi popis malih ušara, na Ćemovskom polju uz učešće 50 volontera, gdje je evidentirano 49 ptića te vrste.

Nakon više od 15 godina zabilježena je pojava crnih roda na nikšićkim akumulacijama i Solani. Prije toga, praćena je pojava bijelih roda u do sada nezabilježenom broju: 20 u okolini Nikšića, potom mlade jedinke u Podgorici, Igalu, Ulcinju, Sutomoru, Bijelom Polju, Rožajama i Beranama. “Nakon jednog vijeka zaobilaženja, Crna Gora se ponovo našla na mapi roda, pa je ove godine evidentirano čak 35 jedinki. To je bila i rekordna godina za pelikane, prebrojano je 227 jedinki, čime je njihov broj u odnosu na prethodnu godinu povećan za 49”, navodi se u izvještaju.

Sivi soko pred izumiranjem, više nema bjeloglavog supa

Pored prilično intenzivnog krivola i trovanja, veliki problem je i gubitak staništa i njihova fragmentacija. Pojedina istraživanja pokazuju da su određene vrste čija je populacija stabilna, ugrožene pojedinačnim infrastrukturnim projektima, poput malih hidroelektrana ili drugih projekata, poput prekomjerna sječe šuma.

Neke vrste su kod nas izumrle kao što su bjeloglavi sup ili bijela kanja. U gotovo izumiruću spada i populacija sivog sokola. Postoji sumnja da su golubari i sokolari svojim nesavjesnim i nezakonitim radom, jer nisu čak ni registrovani, dosta doprinijeli da se ova vrsta ne zapaža i da je gotovo nema u Crnoj Gori”, kazala je Janjušević.

• 325 dana u godini trajala su terenska istraživanja, u kojima je učestvovalo više od 100 volontera sa 1.128 terenskih sati. Kada se ovom broju dodaju 184 terenska dana zaposlenih, pokazalo se da je CZIP najveća istraživačka mreža u zemlji, piše u izvještaju CZIP

( Dejan Peruničić )