Kriminalne strukture na Balkanu se održale i poslije raspada Jugoslavije
"Balkanska ruta”, koja vodi iz Turske, preko Bugarske, Srbije, Hrvatske i Slovenije do Austrije, stari put za šverc.
Krminalne strukture na Balkanu održale su se i poslije raspada bivše Jugoslavije, i to u onim oblicima u kojima su postojale još i za vrijeme Tita, ocijenio je šef odeljenja za kriminal Savezne kriminalističke službe Austrije (BK) Ernst Gajger. On je ukazao da je takozvana “balkanska ruta”, koja vodi iz Turske, preko Bugarske, Srbije, Hrvatske i Slovenije do Austrije, stari put za šverc. "Samo je došlo do promjene robe koja se švercuje", kazao je Gajder agenciji APA. Prema Gajgerovim riječima, stroga definicija organizovanog kriminala ne odgovara u potpunosti grupi kriminalaca na zapadnom Balkanu, ističući da se radi često o manjim klanovima i porodicama, odnosno bandama. “Osnovna pravila kao što je Omerta, zakon ćutanja, koji zabranjuje članovima bandi da govore sa istražnim organima, važi svugdje, kao i mehanizmi sankcionisanja. Ali hierarhije sa strogim strukturama se mogu manje naći u bandama na prostoru bivše Jugoslavije”, objasnio je on. Važan faktor za eksperta BK jeste što su granice Jugoslavije uvijek bile porozne i plodno tlo za švercere, posebno što su Jugosloveni i za vrijeme Tita imali mogućnost putovanja i rada u inostranstvo.
Razvila se scena kafića i kafana u Beču. Otvarani su lokali poput Estrade ili Lepe Brene, koji postoje i danas. U to doba su oni često bili mesto nasilnih obračuna
"Takozvani talas gastarbajtera tokom 60-tih i 70-tih godina bio je važan za razvoj organizovanog kriminala u Beču", ocijenio je Gajger dodajući da su gastarbajteri, po pravilu, bili manje upadljivi od lokalnog stanovništva, ali je bilo i onih koji su došli sa drugim namjerama. “Razvila se scena kafića i kafana u Beču. Otvarani su lokali poput Estrade ili Lepe Brene, koji postoje i danas. U to doba su oni često bili mesto nasilnih obračuna", rekao je Gajger, prenosi Tanjug. “Jako rano su Jugosloveni ušli i u posao crvenih fenjera, najpre kao tjelohranitelji, čuvari, a potom i kao 'kapoi' (šefovi)”, iznio je on detalje razvoja kriminala u Beču, vezane za građane sa prostora bivše Jugoslavije. Gajger je naglasio da su prije raspada bivše Jugoslavije pojedini narodi na zapadnom Balkanu bili upadljiviji policiji, po pitanju kriminala.
Jako rano su Jugosloveni ušli i u posao crvenih fenjera, najpre kao tjelohranitelji, čuvari, a potom i kao 'kapoi' (šefovi)”
“Već tada su Srbi, Albanci i kosovski Albanci bili veoma aktivni, dok je bilo malo Slovenaca i Hrvata”, ukazao je on. Ako se danas analiziraju statistički podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije u 2010. Srbi se nalaze na prvom mjestu, od svih zemalja bivš Jugoslavije, osumnjičenih za krivična djela u Austriji.
Već tada su Srbi, Albanci i kosovski Albanci bili veoma aktivni, dok je bilo malo Slovenaca i Hrvata
Čak 46 odsto prošle godine prijavljenih krivičnih djela, koje su počinile osobe sa zapadnog Balkana, pripisana su licima iz Srbije. Zatim slijede Bosanci (24 odsto), Hrvati (13), Makedonci (6) i Albanci 1 odsto. U oblasti organizovanog kriminala grupe sa prostora bivše Jugoslavije, prema Gajgeru, se bave prije svega trgovinom ljudima, prebacivanjem ilegalaca, švercom narkotika (heroin iz Avganistana) preko balkanske rute i organizovanim provalama i pljačkama, kao što je to činila banda Pink Panter.
( MINA )