"Veće ribe" oslobađane od optužbi za korupciju uz čudne argumente

Službenici pošte, šef seoske mjesne kancelarije, lugari, vlasnici piljara, vozači kamiona, carinici, veterinarski inspektori, vlasnici seoskih pilana... udarna su pesnica statistike crnogorskih sudova kojom se čelnici Vlade i pravosuđa diče kad ponosno istuču kako se država bori protiv korupcije.

Naime, uvidom u presude koje je većina osnovnih sudova izrekla, ili je po optužnicama vođen postupak, u periodu od 2006. do 2010, a čije su kopije dostavili MANS-u, za krivična djela zloupotrebe službenog položaja, nesavjestan rad u službi, zloupotrebu ovlašćenja u privredi..., sudilo se uglavnom okrivljenima za takozvana bagatelna krivična djela za koja je predviđena kazna do tri godine zatvora.

U većini postupaka optuženi su oslobađani zbog nedostatka dokaza, iako su postupci trajali tri, pet, osam, 10, 14, 18, 21 mjesec.

Iako je tužilaštvo u više navrata pominjalo da je naložilo provjere davanja koncesija i eventualne zloupotrebe eksploatacije šumske građe, presude osnovnih sudova sa sjevera pokazuju da su osnovni tužioci uglavnom gonili službenike sa dna ljestvice.

Šteta od njihove zloupotrebe službenog položaja, odnosno nesavjesnog rada u službi, za šta su optuživani, kretala se, po podacima iz presuda, od 179,31 do 300 eura.

U jednom slučaju zabilježena je i cifra od 7.352 štete, jer lugar, kako je sud citirao navode tužioca, nije na vrijeme obavijestio nadležne, pa je usljed požara izgorio veliki broj stabala. Odlukom suda on je, ipak, oslobođen zbog nedostatka dokaza.

Šteta je u jednom predmetu procijenjena i na 19.999 eura, ali krivica lugara da je prikrio bespravnu sječu, poslije više od dvije godine trajanja postupka, nije dokazana.

Međutim, odmjeravajući argumente u drugom predmetu, Osnovni sud u Plavu je zbog pričinjene štete Upravi šuma od 179,31 eura kaznio lugara „Gusinjskih šuma“ jer je neovlašćeno prisvojio jedno čamovo stablo posječeno na trupce, a koje nije bilo obilježeno za sječu.

Za zloupotrebu službenog položaja on je pravosnažno dobio četiri mjeseci zatvora, godinu uslovno.

I beranski Osnovni sud je trećinu svojih presuda za koruptivna krivična djela zasnivao, po podacima dostavljenim MANS-u, na dokazivanju krivice lugara, radnika sa osnovnom ili rjeđe srednjom školom, neosuđivanih, ali nerijetko, više puta optuživanih za ista krivična djela. Od 24 presude beranskog suda za korupciju skoro trećina (sedam) je za lugare. Ali, samo je jedna osuđujuća, pa je on dobio tri mjeseci zatvora, odnosno godinu uslovno i to nakon šest godina suđenja.

Lugare kažnjavaju, a rukovodioce niko

U ovoj statistici nema rukovodilaca Uprave za šume kojih nije ni bilo među optuženima. U presudama nema ni predmeta po optužnici specijalnog tužioca protiv poslanika DPS-a i šefa Uprave u Plavu Husnije Šabovića, jer je beranski sud u ovom periodu osudio njegove saradnike zbog bespravne sječe i krčmljenja tamošnjih šuma.

Presuda je, međutim, osporena pred Višim sudom po žalbi. Nakon što su krivična djela korupcije prešla u nadležnost viših sudova, postupak je počeo iz početka, ali Šabovića ponovo nema među optuženima jer ga štiti poslanički imunitet.

Najčudniju politiku kažnjavanja zabilježio je bjelopoljski Osnovni sud koji je prvih godina ovog vijeka sve optužene oslobađao krivica jer one, kako je pisalo, nijesu dokazane.

Najčudniju politiku kažnjavanja zabilježio je bjelopoljski Osnovni sud koji je prvih godina ovog vijeka sve optužene oslobađao krivica jer one, kako je pisalo, nijesu dokazane.

Počev od načelnika za komunalne poslove, šefova i blagajnika...Ta sudbina je zadesila i lugare, nakon postupaka koji su trajali i po 35 ili 27 mjeseci.

Uglavnom standardizovanu kaznu, tri mjeseca - godinu uslovno, sudovi su izricali i za druga sitnija koruptivna djela.

Tako je Osnovni sud u Rožajama za zloupotrebu ovlašćenja u privredi, nakon više od godinu dana vođenja postupka, presudio direktoru privatnog preduzeća zbog zloupotrebe ovlašćenja u privredi jer je oštetio državu za 114,05 eura.

On je, kako se navodi u presudi, nabavio robu koju nije evidentirao u poslovnim knjigama, odnosno koja nije imala akcizne markice (28 flaša alkohola, 15 šteka cigareta...).

Flaše alkohola, cipele, staze za pod, svjećice za auto...

Istom visinom kazne sud je kaznio Pazarca koji je u avgustu 2006. u krovu kamiona pokušao da prošvercuje 54 pari ženskih cipela „u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi preduzeću“ za koje je radio, od 999 eura. Time je, smatra tužilac, oštetio državu za 274,62 eura jer na granici nije platio dažbine koje joj pripadaju.

Zbog čega Ministarstvo pravde Crne Gore u pregovorima sa Srbijom oko ekstradicije sopstvenih državljana nije pristalo da se u katalogu krivičnih djela nađu i bagatelna, svjedoče i ovi sudski postupci jer bi ministar svakodnevno potpisivao ili odbijao izručivanja susjednoj državi.

Kraljevčanin, vlasnik zanatlijske radnje iz Srbije u Crnu Goru unio je 31 par cipela za odrasle, 54 para dečjih i 78 staza, a da ih nije ocarinio i platio PDV, pa je državu, smatra sud, ojadio za 221 euro. I on je, kao i vozač iz Novog Pazara, kažnjen tri mjeseca, godinu uslovno, a bili su pohapšeni čim je otkriveno njihovo krivično djelo .

Predmeti izvršenja krivičnih djela - flaše alkohola, cipele, staze za pod, svjećice za auto... oduzeti su, kao i u svim sličnim postupcima, takođe, pravosnažnim odlukama osnovnih sudova.

Dvije godine trajalo je suđenje u kolašinskom Osnovnom sudu zakupcu Pošte u Dragovića Polju iz koje su lopovi ukrali kasu sa 14.150 eura i vaučere u vrijednosti 1.740 eura. On je osuđen na šest mjeseci - godinu uslovno. Isti sud je u sličnom predmetu izrekao tromjesečnu kaznu, godinu uslovno, blagajniku Pošte u mjestu Manastir Morača za vrijeme čije smjene je lopov ukrao kasu u kojoj je bilo 4.278 hiljada eura. On je , kao i njegov kolega iz prethodnog predmeta, kažnjen zbog nesavjesnog rada u službi, odnosno jer je u kasi imao više od 300 eura, što je internim pravilnikom zabranjeno.

Zanimljivo je da je službenik prvobitno za isto krivično djelo bio osuđen težom, uslovnom kaznom, ali je i nakon zloupotrebe položaja ostao da radi isti državni posao!

Za zloupotrebu službenog položaja isti sud je osudio i šefa mjesne kancelarije, povratnika u vršenju krivičnog djela, zaduženog za izdavanje državljanstva. On je morao da plati 1200 eura kazne jer je pet osoba upisao u knjigu državljana u Dragovića Polju mimo odluke MUP-a.

Zanimljivo je da je službenik prvobitno za isto krivično djelo bio osuđen težom, uslovnom kaznom, ali je i nakon zloupotrebe položaja ostao da radi isti državni posao!

Policija suzbija šverc iz 1990.

Kuriozitet napora da se pošto-poto popuni statistika krivičnog gonjenja za korupciju je proces protiv direktora privatne firme kome je policija 2007. godine u kući u kojoj je prodavnica, našla 63 šteke inostranih cigareta „vikend“, 14 “ vinčester“, te nekoliko „ astral“... Poslije pet mjeseci sudskog postupka za zloupotrebu ovlašćenja u privredi utvrđeno je da su one ostale od bivših vlasnika kuće i da potiču iz 1990. godine.

Čitav postupak je potegnut zbog 225 eura neplaćenog poreza. Tri mjeseca, godinu dana uslovno, odlukom beranskog suda dobio je vlasnik mini pilane jer nije platio porez na dodatnu vrijednost od 32,77 eura, čime je, po mišljenju suda, zloupotrijebio ovlašćenja u privredi.

Zbog šest trupaca neobilježenih za sječu, zbog kojih je policija pisala prijavu, u postupku je angažovan i vještak .

Sudski troškovi veći od štete iz optužnica

Nakon skoro osmogodišnjeg postupka (počeo 2000. optužnicom za zloupotrebu službenog položaja), načelnik za komunalno-stambene poslove bjelopljske Skupštine opštine oslobođen je optužbi da je iskoristio službeni položaj i drugima pribavio protivpravnu imovinsku korist, a budžet oštetio za tadašnja dva miliona dinara.

Sud se pozvao na izmjene Krivičnog zakonika, navodeći da je krivično djelo, za koje se javni funkcioner teretio, regulisano drugim članom KZ, a ne onim na koji se tužilac pozivao.

Zanimljivo je to što u obrazloženju presude piše da se bivši funkcioner ne može obavezati na njeno plaćanje kad to Opština od njega nije tražila, te da mu je olakšavajuća okolnost to što je bio predsjednik Opštine.

Čudni aršini primijenjeni su i u postupku protiv bivšeg potpredsjednika SO Šavnik Mijomira Vujačića, koji je zbog zloupotrebe službenog položaja bio osuđen zbog štete nanijete Opštini od 14,3 hiljade eura, koja je odustala od prvobitnog zahtjeva za obeštećenje.

Zanimljivo je to što u obrazloženju presude piše da se bivši funkcioner ne može obavezati na njeno plaćanje kad to Opština od njega nije tražila, te da mu je olakšavajuća okolnost to što je bio predsjednik Opštine. Štetu je platilo Ministarstvo finansija iz državnog budžeta.

Godinama, i u više navrata, sudilo se i rukovodiocima AD Turističko-ugostiteljskog preduzeća „Brskvo”, koje je nakon godina krize likvidirano sudskom odlukom.

Predsjednicima i članovima borda direktora, te njegovom blagajniku i izvršnom direktoru, suđeno je sedam puta, od čega šest puta za zloupotrebu službenog položaja, a jedanput za oštećenje povjerilaca - što nije krivično djelo korupcije.

Svaki put oslobođeni su zbog nedostatka dokaza u postupcima koji su trajali po 25 i 27, 30 mjeseci. U sudskoj praksi osnovnih sudova, mahom na sjeveru Crne Gore, zabilježeni su i slučajevi istrajnosti krivičnog gonjenja za sume čija je vrijednost višestruko niža od novca potrošenog tokom postupka.

U sporu koji je od 24. septembra 2004. do 7. aprila 2008. vođen pred beranskim sudom bili su angažovani- sudski vještak, advokat, tužilac, dvoje sudija porotnika i predsjednik vijeća.

On je na kraju rezultirao oslobađajućom presudom za zloupotrebu ovlašćenja u privredi jer optuženi nije platio PDV za četiri kubna metra čamove građe u visini od 34,87 eura.

Sud je utvrdio da on uopšte nije ni bio dužan da to uradi jer nije bio obveznik plaćanja PDV, i konstatovao sudske troškove od 60 eura. Taj iznos, međutim, ne može biti konačan jer je optuženi imao branioca, čija tarifa nikako nije mogla biti obuhvaćena ovim iznosom.

Simptomatično postupanje tužioca

Pošto se učinak tužilačkog rada mjeri osudama po optužnicama, regularno je pravo da tužioci insistiraju na njihovom zastupanju, žalbama i ulaganju zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Ali za ta pravila morao bi postojati izuzetak kada je tokom suđenja jasno da optužnica ne može proći sudsku verifikaciju, pa su tužioci, kako se može utvrditi u pravosnažnim presudama osnovnih sudova uglavnom sa sjevera Crne Gore, insistirali na optužbama u postupcima koji su trajali 18, 34, 23, 24 i rekordnih 39 mjeseci.

Tako se 15 mjeseci pokušavala dokazati krivica optuženog da je za 19,10 eura oštetio budžet ne plativši porez na dodatnu vrijednost. U predmetu po optužnici plavskog tužioca iz 2002, koji je pravosnažno okončan krajem prošle godine, simptomatično je postupanje zastupnika optužbe.

Naime, osoba koja je krivično gonjena zbog 120.154 eura štete koju je, navodno, bila nanijela Zemljoradničkoj zadruzi, prvostepeno je osuđena na uslovnu kaznu sa obavezom plaćanja štete.

Po žalbi tužioca, uslovna presuda je na Višem sudu preinačena u zatvorsku, a zatim je Vrhovni sud, postupajući po žalbi branioca optuženog, ukinuo odluku i vratio na ponovno suđenje.

Tada je tužilac odustao od krivičnog gonjenja sa obrazloženjem da nije utvrđeno da je okrivljeni počinio štetu, čiju je nadoknadu u prethodnom postupku uspio izdejstvovati.

Tekst je objavljen na portalu za istraživačko novinarstvo www.podlupom.info

( Mila Radulović )